Žene i devojčice u nauci: Ukradene Nobelove nagrade
Žene i devojčice u nauci suočavaju se sa diskriminacijom koja traje vekovima. Proteklog petka, u InspiraHub-u u Subotici održana je tribina posvećena položaju naučnica. Razgovor je bio povod za Međunarodni dan žena i devojčica u nauci koji se obeležava 11. februara.
Dr Margareta Bašaragin iz Udruženja „Ženske studije i istraživanja“ otvorila je temu direktno.
„Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 2015. godine izabrala ovaj datum da nas podseća na važnost jednakog pristupa obrazovanju, istraživačkom radu i rukovodećim pozicijama,“ izjavila je dr Bašaragin na tribini. „Te naglašava potrebu za rodno osetljivim politikama u nauci.“
Liza Majtner – austrijsku fizičarku koju je istorija zaboravila
Dr Bašaragin je na tribini podelila priču koja ilustruje dubinu problema.
„Analiza istorije nauke je pokazala mnoge stvari koje su diskriminatorne u odnosu na žene i doprinosa žena nauci,“ rekla je.
„Mogu, kao primer, da navedem austrijsku fizičarku Lizu Majtner koja je zaslužna za teoriju o fisiji.“
Majtnerova je svoj rad objavila zajedno sa sestrićem u 19. veku. Ali Nobelovu nagradu za to dobio je neko drugi, a ne ona.
„Iako se to desilo u 19. veku, situacija ni danas nije mnogo bolja,“ ističe dr Bašaragin.
Položaj nauke u Srbiji danas – loše plaćene i nevidljive
„Položaj nauke uopšte u našem savremenom društvu je loš, slabo je vrednovan,“ objasnila je dr Bašaragin. „Pa se to, naravno, prenosi onda i na položaj naučnika, zajedno sa naučnicama.“
Ona dodaje da su nagrade jedan od vidova priznanja koje naučnice dobijaju.
Kao jedan izlaz, dr Bašaragin pominje interdiscipline koje su se javile u drugoj polovini 20. veka.
„Ono u čemu su žene veoma zaslužne i dominantne jesu interdiscipline,“ kaže ona.
Položaj nauke uopšte u našem savremenom društvu je loš, slabo je vrednovan, pa se to, naravno, prenosi onda i na položaj naučnika. Jedan od vidova priznanja jesu i nagrade koje te naučnice dobijaju. Ono u čemu su žene veoma sazlužne i dominantne jesu interdiscipline, koje su se javile u drugoj polovini 20. veka, i u 21. veku, jer su „monodiscipline već bile zauzete muškarcima“, kako kaže profesorica Svenka Savić.
Tu spadaju ženske i rodne studije koje afirmišu znamenite žene i naučnice.
„Moram da kažem da tema žena u nauci ne može da se sažme niti u jednu izjavu, niti u jednu tribinu,“ naglašava dr Bašaragin.
„Čitav jedan doktorski kurs može biti tome posvećen, ovo je samo jedan pokušaj da mapiramo ključne momente.“
UNESCO otkriva zabrinjavajuće podatke o ženama u nauci širom sveta
Prema Uneskovim istraživanjima, samo oko 30 odsto devojaka biralo je studije na području matematike, inženjerstva, tehnologije i nauke. Period istraživanja bio je od 2014. do 2016. godine. Žene su globalno i dalje manje plaćene od muškaraca koji su jednako kvalifikovani.
One ređe napreduju i dobijaju manje projekata. Žene češće napuštaju karijeru u nauci od muškaraca iste kvalifikacije.
Današnji podaci UN pokazuju da žene čine manje od jedne trećine svetskih istraživača. U 2022. godini, samo 31,1% istraživača bile su žene. U oblasti veštačke inteligencije, samo jedna od pet profesionalaca je žena – tek 22%.
Kvantni sektor – gde je diskriminacija najvidljivija
Manje od 2% kandidata za poslove u kvantnom sektoru su žene. To znači samo jedna žena na svakih 54 kandidata. Još gore, 80% kompanija u kvantnom sektoru nema žene na rukovodećim pozicijama.
UN generalni sekretar António Guterres jasno je formulisao problem. „Moramo osigurati da svaka devojčica može da zamisli budućnost u STEM-u,“ rekao je Guterres. „I da svaka žena može da uspeva u svojoj naučnoj karijeri.“
Tema za 2026: AI, društvene nauke i finansije za promenu
Međunarodni dan žena i devojčica u nauci 2026. godine nosi temu „Sinergetsko povezivanje AI, društvenih nauka, STEM-a i finansija.“ Centralni događaj održaće se 11. februara 2026. u UNESCO sedištu u Parizu. Event će biti hibridnog formata.
Organizatori objašnjavaju da veštačka inteligencija nudi moćne alate za analitiku podataka i zdravstvenu dijagnostiku. Međutim, bez ciljanih intervencija, njene prednosti zaobilaze žene i devojčice. Društvene nauke usmeravaju dizajn pravednih politika i strategija promene ponašanja.
STEM discipline pružaju tehničke veštine potrebne za razvoj AI rešenja. Finansijski mehanizmi, uključujući rodno pametne fondove, otključavaju kapital. Oni omogućavaju rast inovacija kojima rukovode žene i finansiraju STEM obrazovanje.
Zašto je rodna ravnoprava u nauci imperativ razvoja
Ujedinjene nacije su jasne: rodna ravnoprava nije samo pitanje pravičnosti.
„Zatvaranje rodnog jaza nije samo pitanje pravičnosti – ono je esencijalno za kvalitet, relevantnost i uticaj nauke,“ navodi se u zvaničnom saopštenju UN.
Nedostatak rodne ravnoprave u nauci ograničava naučni napredak. On ometa razvoj zemalja i njihove napore da izgrade mirna društva. Žene i devojčice predstavljaju polovinu svetske populacije i njenog potencijala.
Online izložba UN „Uticaj žena u nauci“ otkriva neispričane priče. Ona pokazuje otkrića, izazove i trijumfe pionirskih naučnica iz celog sveta. Poseban fokus je na naučnicama koje su u prvim redovima klimatske akcije.
