
Tajne slamarenja inspirisane građevinama
Milica Hokut iz Sombora, kao i većina žena koje su želele da nauče tajne slamarenja. Učlanila se u sekciju UG “Bunjevačko kolo” iz Sombora. Sve što zna o slami naučila je od Stipana Budimčevića.
“Ja sam gradsko dete, volim da gledam salaše, ali ne i da ih ja slikam slamom. Mene inspirišu građevine, arhitektura…Zbog toga sve moje slike su lepe građevine u Somboru i ja ih prenesem slamo. Volim šešire, cveće…Ja biram da slikam građevine sa puno cigla koje nemaju fasadu i onda ja svaku ciglu zidam, tako da su moje slike građevina nazidane„, kaže Milica Hokut.
Da podsetimo, prva slika od slame je nastala 1962. godine, što znači da ovaj vid likovnog stvaralaštva kontinuirano traje više od pola veka. Tajne slamarenja su postale popularne. Mnogi su ovu veštinu pretvorili u umetnost. Svi motivi se rade od slame u prirodnoj boji, ne vrši se nikakva dorada ili prerada vlati…
Tehnika slikanja slamom karakteristična je za Bunjevce i svakako je treba predložiti za listu nematerijalnog kulturnog nasleđa. Slikanje slamom daje efekte kolaža, intarzije, inkrustracije, reljefa i filigrana. Povezano je sa božićnim praznicima i dužionicom – praznovanjem Bunjevaca u slavu žetve. Veština je proistekla od izrade krune za bandašicu i venca za bandaša. U ovom slučaju slama je slikarski materijal koji se po izradi skice aplicira na podlogu. Bunjevačko kolo svake godine organizuje svoju slikarsku koloniju.

