Decenija zaštite krstaša: od jednog para do rekordne sezone
Mladi krstaši (Aquila heliaca), foto: Nenad Mihajlović
Decenija zaštite krstaša donela je rezultate koji su iznenadili i najoptimističnije – 29 gnezdećih parova i 25 mladunaca ove sezone govore sami za sebe. Orao krstaš, kritično ugrožena grabljivica sa srpskog grba, polako se vraća u krajolik severa Srbije zahvaljujući sistematskom radu koji traje od 2017. godine.
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) saopštilo je da je ovo najuspešnija gnezdeća sezona od kada je počelo aktivno praćenje ove vrste. Sve je počelo sa samo jednim parom u Banatu. Danas, deset godina kasnije, taj broj je višestruko porastao.


Šta je promenila decenija zaštite krstaša u Srbiji
Monitoring počinje već u februaru, kada orlovi krstaši kreću sa gnezdilišnim aktivnostima. Stručnjaci DZPPS-a mesecima pretražuju terene, prate poznate parove i beleže svaku promenu. Od 29 praćenih teritorijalnih parova ove godine, 27 je započelo gnežđenje. Uspešno se gnezdilo 16 parova, a mladunci bi trebalo da polete do sredine jula.
U poređenju sa 2025. godinom, kada je registrovano 19 parova i 14 mladunaca, napredak je vidljiv. Populacija se širi prema toku reke Tise i prema granici sa Rumunijom. Posebno je značajno što su ove godine prvi put zabeleženi aktivni parovi u južnoj Bačkoj, gde se vrsta nije gnezdila decenijama.
Pretnje koje i dalje ugrožavaju oporavak vrste
Uprkos ohrabrujućim podacima, decenija zaštite krstaša nije donela potpunu sigurnost za ovu vrstu. Kod najmanje četiri para ove godine zabeleženo je napuštanje gnezda zbog uznemiravanja od strane ljudi. Milan Ružić, izvršni direktor DZPPS-a, naglašava da postoji i dalje potreba za oprezom.
„Ne samo da se nalaze na našem nacionalnom grbu, već su krstaši postali i simbol zaštite prirode u Srbiji, pokazatelj mogućeg optimizma za sva slična ugrožavanja prirode“, kaže Ružić.
Uništavanje staništa, seča starih stabala, gubitak plena, trovanja ptica i stradanja na dalekovodima i dalje predstavljaju ozbiljne pretnje. DZPPS apeluje na građane da ne prilaze gnezdima i da svako ugrožavanje zaštićenih vrsta prijave nadležnim institucijama.
Šta sledi: prstenovanje i satelitsko praćenje
U narednim nedeljama, dok su mladunci još uvek u gnezdu, planira se prstenovanje određenog broja jedinki i postavljanje uređaja za satelitsko praćenje. Ovogodišnje aktivnosti finansijski je podržala avio kompanija Prince Aviation. Sprovođenje monitoringa ne bi bilo moguće bez volontera, saradnika i članova DZPPS-a.
Priča o orlu kratašu pokazuje da je oporavak moguć. Jedna decenija zaštite krstaša promenila je sudbinu vrste koja je bila na rubu nestanka u Srbiji. Ako se ovaj tempo nastavi, sledeća decenija mogla bi doneti još bolje vesti.