Carske šljuke su jedne od najugroženijih ptica sveta
Ekologija i održivost

Carske šljuke nestaju: Ugrožene ptice koje moramo zaštititi

Carske šljuke su jedne od najugroženijih ptica sveta i 21. aprila obeležavamo njihov poseban dan. Ove veličanstvene ptice prepoznatljive su po dugim zakrivljenim kljunovima koji im daju kraljevski izgled. Prodorni zvižduci carskih šljuka odzvanjaju nad vodenim staništima širom sveta. Svake godine njihov opstanak postaje sve teži i neizvesniji.

Carske šljuke u svetu: Devet vrsta na ivici opstanka

Carske šljuke broje devet vrsta u svetu, uključujući nekoliko podvrsta. Dve su nažalost već izumrle tokom prošlog veka i nikada ih više nećemo videti. Preostalim vrstama preti nestanak ukoliko se ne zaustavi uništavanje vodenih staništa. Vodoplavni pašnjaci i plitka jezera nestaju širom planete alarmantnom brzinom. Čovek je glavni krivac za ovaj tihi ekološki slom koji se dešava pred našim očima.

Carske šljuke u Srbiji: Tri vrste, jedna zauvek izgubljena

Tankokljuna carska šljuka, izumrla vrsta iz Srbije

Carske šljuke u Srbiji su zabeležene u tri vrste, ali jedna od njih više ne postoji. Tankokljuna carska šljuka (Numenius tenuirostris) zauvek je nestala sa naših prostora. Ovo je bolno svedočanstvo o tome šta se dešava kada ne reagujemo na vreme. Velika carska šljuka (Numenius arquata) i mala carska šljuka (Numenius phaeopus) i dalje su prisutne kod nas. Na seobi obrazuju jata od nekoliko stotina jedinki, a ponekad i hiljada. Ove ptice prolaze kroz Srbiju dva puta godišnje tražeći sigurna staništa.

Globalno ugrožene podvrste carskih šljuka žive u Srbiji

Kod nas su potvrđene globalno ugrožene podvrste koje su retke i van naših granica. Stepska velika carska šljuka (Numenius arquata suschkini) jedna je od tih izuzetno retkih podvrsta. Stepska mala carska šljuka (Numenius phaeopus alboaxillaris) takođe je zabeležena na našem terenu. Prisutna je i islandska mala carska šljuka (Numenius phaeopus islandicus) što je pravo otkriće za nauku. Ovi nalazi čine Srbiju izuzetno važnom tačkom na seobenim rutama ovih ptica. To je ogromna odgovornost koju moramo ozbiljno shvatiti.

Najvažnija staništa carskih šljuka nalaze se u Vojvodini

Za carske šljuke ključna su Međunarodno značajna područja za ptice poznatija kao IBA područja. Okanj i Rusanda, Slano Kopovo i Carska bara spadaju u najvažnija od njih. Tu su i Srednje Potamišje, Gornje Potamišje i Slatine srednjeg Banata kao nezamenljiva staništa. Pašnjaci velike droplje, Subotička jezera i peščare, Bečejski ribnjak i Jegrička takođe su od ključnog značaja. Upravo ova područja danas su pod najžešćim pritiskom raznih oblika uništavanja prirode. Intenzivno uništavanje vodoplavnih slatina i pašnjaka oko Mužlje, Aradca i Ečke posebno je alarmantno. Najteža situacija beleži se u okolini Lukinog Sela, Sakula i Melenaca gde priroda nestaje najbrže. Svaki izgubljen pašnjak znači manje hrane i prostora za ove dragocene ptice.

Satelitsko praćenje carskih šljuka počinje u Srbiji

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije ove godine pokreće program satelitskog praćenja šljukarica. Program se realizuje uz pomoć IPA GRASSLAND projekta koji se bavi zaštitom travnih ekosistema. Kompanija Global Messenger podržala je ovaj važan projekat svojom donacijom. Cilj praćenja je bolje razumevanje seobenih puteva, gnezdilišta i zimovališta carskih šljuka. Sa tim znanjem možemo daleko efikasnije planirati zaštitne mere za ove ptice. Rezultati istraživanja sa terena iz proteklih par nedelja biće objavljeni uskoro.

Zašto su carske šljuke važne za ekosistem i nas

Carske šljuke nisu samo lepe ptice, one su i pokazatelji zdravlja čitavog ekosistema. Tamo gde one žive, ekosistem je zdrav, a voda čista i bogata životom. Gubitak ovih ptica signal je da nešto ozbiljno nije u redu sa prirodnom ravnotežom. Zaštita njihovih staništa istovremeno znači zaštitu vode, zemljišta i čitave zajednice živih bića. Krivolov, suše i klimatske promene dodatno otežavaju ionako težak položaj ovih ptica. Jedino sistemskim pristupom i zaštitom prirodnih staništa možemo zaustaviti nestajanje.

Ostavite odgovor