Šafranjika: prvi cvet proleća i prvi obrok za pčele
šafranjika
Dok je još hladno, a drveće golo, iz zemlje proviri mali ljubičasti cvet. To je šafranjika, jedan od prvih vesnika proleća. Mnogi je prepoznaju po boji, ali malo ko zna koliko je važna za živi svet oko nas. Prvaci OŠ „Sonja Marinković“ u Subotici upoznali su je kroz igru „Ko je nestao iz prirode?“ i posle radionice je posebno izdvojili kao lik koji im se najviše svideo.
Ovo je drugi tekst iz niza o likovima iz igre. Prvi je bio o pčeli i pitanju da li pčele nestaju, a sve je počelo radionicama za prvake.
Ko je Šafranjika u igri „Ko je nestao iz prirode?“
Na ilustrovanoj kartici Šafranjika je mala istraživačica sa ljubičastim laticama umesto haljine, kapom i kantom za zalivanje. U rukama drži buket šumskog cveća, a oko nje rastu šumarica i visibaba. Na kartici piše Floristikšuma, jer ona brine o cveću u šumi.
Njeni prijatelji u igri su pčela, proleće i šuma. Kada Šafranjika nestane, deca otkrivaju šta se desilo svakom od njih: pčela ostaje gladna, proleće ostaje bez prvog cveća, a šuma bez boja.
Zašto je šafranjika važna za pčele
Posle duge zime, pčele izlaze iz košnice gladne. U to vreme još skoro ništa ne cveta, ni voćke, ni livade. Šafranjika cveta među prvima, često već u februaru i martu, i nudi pčelama polen i nektar kada im je najpotrebniji. Za pčelinje društvo taj prvi obrok je kao doručak posle duge noći.
Zato je šafranjika važna karika u lancu. Bez nje, pčele bi slabije dočekale proleće, a slabije pčele znače manje oprašenog cveća i voća kasnije u godini. Deca su ovu vezu otkrila sama: ako nestane mali cvet, oseti se i u voćnjaku.
Šafranjika nas uči i nečemu što je lako prevideti: u prirodi nisu važne samo velike i upadljive vrste. Mali cvet, koji cveta svega nekoliko nedelja i koji većina ljudi ne primeti, može biti presudan za opstanak celog pčelinjeg društva. Kada deca u igri vide da je nestanak tako sitnog cveta ostavio pčelu gladnu, shvataju da u prirodi ne postoji „nebitno“. Svaka karika, ma koliko mala bila, drži one koje dolaze posle nje.
Da li ste znali?
Šafranjika ima poznatog rođaka: od jedne njene srodnice, koja cveta u jesen, dobija se začin šafran, jedan od najskupljih začina na svetu. Za samo nekoliko grama potrebno je mnogo hiljada cvetova.
Šafranjika, visibaba i šumarica: cveće koje ne beremo
Prvo prolećno cveće mami da se ubere i ponese kući. Ipak, u vazi traje svega dan ili dva, a u prirodi hrani pčele i ostavlja seme za sledeću godinu. Pojedine vrste šafranjika, kao i visibaba, u Srbiji su zaštićene, pa njihovo branje može biti i zabranjeno.
Zato smo sa decom dogovorili jednostavno pravilo: prolećno cveće gledamo, mirišemo i fotografišemo, ali ga ne beremo. Tako cvet ostaje pčelama, a nama lepa uspomena na telefonu.
Kako da prepoznate šafranjiku
- Cveta krajem zime i rano u proleće, često dok još ima snega.
- Cvet je u obliku male čaše, najčešće ljubičast, beo ili žut.
- Listovi su uski, kao vlati trave, sa svetlom prugom po sredini.
- Raste na livadama, u šumama i u baštama.
Šta su prvaci rekli o Šafranjiki
Na radionici u OŠ „Sonja Marinković“ deca su se najviše radovala trenutku kada su pogodila ko je nestao. Kada su posle časa rekla koji su im likovi najdraži, Šafranjika je bila među njima, zajedno sa slepim kučetom, subotičkom lalom i galebom. Mali cvet koji se jedva primeti u prirodi postao je lik koji su zapamtili, a upravo to je cilj vizuelnog učenja.
Pitanja za razgovor sa detetom
- Koji cvet vidimo prvi posle zime?
- Šta bi jela pčela u rano proleće da nema šafranjike?
- Zašto je bolje fotografisati cvet nego ga ubrati?
- Gde možemo zajedno da potražimo prvo prolećno cveće?
Šta možete da uradite za prolećno cveće
Posadite lukovice u jesen
Oktobar i novembar su pravo vreme da u baštu ili saksiju posadite lukovice šafranjika. U februaru ćete dobiti prvo cveće, a pčele prvi obrok.
Ne kosite rano u proleće
Ako u dvorištu raste prolećno cveće, sa prvim košenjem sačekajte da ono procveta i uvene. Tako će se svake godine vraćati.
Povedite decu u prolećnu šetnju
Šetnja parkom ili šumom u martu najbolji je čas biologije. Ponesite telefon, fotografišite cveće i zajedno potražite njegovo ime.
Pogledajte Short: Nestala je šafranjika!
Sve animacije iz igre nalaze se na YouTube kanalu Zelena baština. Sledeće nedelje putujemo na pesak: upoznajemo subotičku lalu i Subotičko-horgošku peščaru.
O projektu „Ko je nestao iz prirode?“
Projekat „Ko je nestao iz prirode? – igra o povezanosti ekosistema kroz vizuelno učenje“ realizuje Udruženje građana „Malin“ iz Subotice, a finansira Grad Subotica – Sekretarijat za zaštitu životne sredine. Autorka igre i voditeljka radionica je dr Sandra Iršević.