Plutajuća ostrva u rezervatu Kraljevac – redak prirodni fenomen
U južnom delu Banata, na rubu Deliblatske peščare nalazi se Specijalni rezervat prirode „Kraljevac“.Kompleks koji obuhvata tri ekološke celine Obzovik, Spasovinu i Kraljevac.
„Obzovik“ je dolina nastala rečnom erozijom, „Spasovinu“ čine pašnjak i jezero od 170 hektara. Treću celinu – vodotok „Kraljevac“ koje se naslanja na Deliblatsku peščaru. O ovom rezervatu prirode, proglašenom pre šest godina za zaštićenu zonu prve kategorije, stara se Udruženje sportskih ribolovaca „Deliblatsko jezero“ iz Deliblata.
Prvi podaci o postojanju jezera Kraljevac datiraju još iz 1564. godine. Tada se se po prvi put piše o postojanju vode na mestu gde je danas jezero. Nekada je to bila močava ili kako meštani kažu rit. 1983. godine izgrađena je brana, podigao se nivo vode i nastalo je Deliblatsko jezero ili Kraljevac.
“Spajanjem sva tri stara jezera dobili smo ovako veliko jezero od 172 hektara. Samo jezero ima 12 izvora u jezeru i 8 pored, od toga su tri pijaće vode od koje se snabdevamo. Zato mi nemamo problem sa nivom vode i protokom”, kaže upravnik Specijalnog rezervata prirode „Kraljevac“ Aleksandar Sarmeš.
Jezero Kraljevac bogato florom i faunom
Ovde je izuzetno bogata flora i fauna i to na malom području. Deliblato je jedino mesto koje može da se pohvali da ima čak dva rezervata prirode. Deliblatsku peščaru i jezero Kraljevac. Gde se mogu pronaći biljke i životinje čije je poreklo od pre nekoliko vekova.
“Tu su barska kornjača i barska papra. To je najveća nalazište u Srbiji i datira još iz ledenog doba. Nama je najinteresantija mrguda, jer smo ribolovci, ribica koja je stara više od 25 miliona godina.Svi zainteresovani mogu da pročitaju interesantne podatke o njoj. Ona se zadržala ovde u Kraljevcu, a od 2015. godine vršimo konstantni monitoring i upravo smo krenuli u proširenje jezera. Ova riba se pojavila čak kod brane”, navodi Sarmeš.
U Kraljevcu možete videti i jedan redak prirodni fenomen – plutajuća ostrva.Ona se se pomeraju usled svakog jačeg vetra. Najveće od njih prostire se na 2,5 hektara. Sličan fenomen postoji još samo na Vlasini.
Ovaj rezervat je i stanište retkih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih su neke veoma ugrožene i nalaze se na svetskoj Crvenoj listi. Kao stepske vrste glodara – tekunica i slepo kuče čije je stanište na Spasovini.
Jezero i plutajuća ostrva
Mnogi ne znaju da se na obroncima „Deliblatske peščare“ nalazi ovaj rezervat. Sprovođenjem propisanih mera zaštite obezbeđuje se očuvanje reliktnih biljnih zajednica močvarne paprati i barske ive, kao i prirodnih retkosti koje su tu prisutne, kao na primer, tekunica i slepo kuče koje su skoro potpuno nestale na drugim područjima.
Da bi se očuvala plivajuća ostrva vodotoka Kraljevac i vodena okna koja predstavljaju odgovarajuće stanište faune riba i migratornih vrsta ptica močvarica, kao i stanište za gnežđenje retkih i ugroženih vrsta ptica vodenih staništa kao što su pčelarice, bregunice, ćubasti gnjurac, patka crnka, eja močvarica, belobrada crna čigra, gak, patke njorke i druge vrste važno je da se ulože dodatni napori ljudi koji žive u ovom delu Banata i da se ne dozvoli ugrožavanje ovih prirodnih specifičnosti koje u Deliblatu postoje.
Studenti Biološkog fakulteta iz Novog Ssada leti dolaze na desetak dana na praksu na Kraljevac, istražuju područje, jer u ovom prirodnom dobru nisu svi segmenti dovoljno istraženi za ovo kratko vreme otkako je proglašen rezervatom.
Ovo izuzetno mirno mesto nalazi se i na turističkoj karti opštine Kovin. Ovde uz posebnu dozvolu može da se peca, a organizuju se i različite manifestacije i kampovi.
Uredbom o zaštiti Specijalnog rezervata prirode „Kraljevac“ koju je 13. februara 2009. godine donela Vlada Republike Srbije, deo područja Deliblatske peščare, na lokalitetima zvanim Obzovik, Spasovina i Kraljevac, stavljeno je pod zaštitu kao Specijalni rezervat prirode „Kraljevac“ i prirodno dobro od izuzetnog značaja. Na ovom području uspostavljena je zaštita kako bi se očuvale prirodne vrednosti različitih ekosistema tri prostorne celine u okviru dobra: Obzovik (dolina nastala rečnom erozijom), Spasovina (pašnjačka površina na lesnoj terasi) i deo vodotoka Kraljevac.
izvor:zeleni minuti