3. septembar 2026.

EKOFEMINIZAM

Zajedno gradimo održiv svet

Kad selo krene u trku: maraton žena stiže u Temišvar

Maraton u Temišvaru spaja 20 udruženja žena sela iz Vojvodine i Republike Srpske u borbi za vidljivost i tržište.

Maraton u Temišvaru spaja 20 udruženja žena sela iz Vojvodine i Republike Srpske u borbi za vidljivost i tržište.

Put dug stotine kilometara i godine truda stiže na jedan štand, to je maraton koji 5. septembra 2026. godine spaja 20 udruženja žena iz Vojvodine i Republike Srpske u Temišvaru. Naziv maraton nije slučajan, jer iza svake rukotvorine stoji istrajnost žena koje su godinama gradile svoj rad bez velike pažnje javnosti. Zavod za ravnopravnost polova saopštio je da će na ovom maratonu učestvovati 14 udruženja iz Vojvodine i tri iz Republike Srpske, pažljivo odabranih zbog posvećenosti tradiciji i zajednici.

Trka koja nije o brzini, već o istrajnosti

Kada čujete reč maraton, prva asocijacija je trka na duge staze, ali ovaj se meri sa godinama rada, a ne minutima. Inicijativa je potekla od Saveza Srba iz Temišvara, a Zavod za ravnopravnost polova odmah je prihvatio poziv da pomogne ženama sa sela da stignu do cilja. Svaka torba, svaki tegla i svaki vez nose priču o strpljenju koje se ne može ubrzati. Upravo zato ovo nije samo naziv manifestacije, već i metafora za put koji te žene prelaze svakog dana.
Sedamnaest udruženja kreće na maraton u Temišvar, svako sa svojom pričom i svojim zanatom. Neke žene nose recepte nasleđene od baka, druge donose rukotvorine koje prave uveče, posle celodnevnog rada na njivi. Zavod za ravnopravnost polova ističe da je baš ta raznolikost ono što manifestaciju čini posebnim, jer nijedan štand ne liči na drugi. Kada se sve to okupi na jednom mestu, maraton postaje izložba upornosti, ne samo proizvoda.

Zašto je ovaj maraton zapravo posao, ne samo praznik


Iza šarenih štandova i osmeha krije se ozbiljan ekonomski cilj, jer maraton otvara vrata tržištu koje ovim ženama često ostaje nedostupno. Kroz ovaj događaj, udruženja se povezuju sa lokalnim akcionim grupama, turističkim organizacijama i distributerima iz regiona. Zavod za ravnopravnost polova naglašava da je umrežavanje glavni razlog zbog kog institucija finansira odlazak na maraton. Bez ovakve podrške, mnoge žene nikada ne bi imale priliku da svoj rad ponude kupcima van svog sela.
Maraton ne bi postojao bez institucionalne podrške koja stoji iza kulisa. Zavod za ravnopravnost polova finansira putovanja i pomaže u profesionalnom brendiranju proizvoda, kako bi rukotvorine izgledale konkurentno pored velikih brendova. Predstavnici Zavoda kažu da bolja ambalaža i vizuelni identitet često prave razliku između proizvoda koji prođe nezapaženo i onog koji privuče kupca. Zahvaljujući ovoj podršci, maraton postaje trenutak kada trud iz senke konačno dobija svetlo reflektora.

Cilj na horizontu: selo koje zarađuje od sopstvenog rada


Svaki maraton ima cilj na kraju staze, a ovde je taj cilj jasan, dugoročno ekonomsko osnaživanje žena sa sela. Zavod za ravnopravnost polova objašnjava da regionalni festivali poput ovog otvaraju saradnju koja ne prestaje kada se štandovi rasklope. Učesnice razmenjuju iskustva, uče jedna od druge i grade mrežu kontakata koja im pomaže i mesecima posle manifestacije. Taj kontinuitet je razlog zašto ova manifestacija vredi više od jednog dana provedenog na sajmu.

Vidljivost vodi ka ekonomskoj promeni


Za mnoge žene, ovaj maraton je prva prilika da izađu iz lokalne zajednice sa sopstvenim proizvodom u rukama. To iskustvo menja način na koji gledaju sopstveni rad, jer odjednom vide da ono što rade ima vrednost i van sela. Zavod za ravnopravnost polova poručuje da je vidljivost prvi korak ka bilo kakvoj ekonomskoj promeni. Tako prestaje da bude samo naziv događaja i postaje trenutak koji menja poglede žena na sopstveni rad.

Temišvar 5. septembra neće biti samo mesto sastanka, već linija cilja za dvadeset priča koje su predugo čekale svoju publiku. Manifestacija pokazuje da institucionalna podrška, kada stigne u pravom trenutku, može da pretvori tihi rad u vidljiv uspeh. Ako želite da pratite kako selo osvaja tržište korak po korak, ovo je priča koju ne treba propustiti.Ecofeminizam.com će nastaviti da prati ove teme.

Ostavite odgovor