Fascinantno je kako istražuju rešenja za klimatsku krizu kroz feminističku perspektivu.
Nove tehnologije u teoriji i na praksi

Digitalni aktivizam: Nova era transformacije medijskog prostora

Prateći društvene mreže poslednjih meseci, ne mogu a da ne primetim kako je digitalni aktivizam potpuno promenio način na koji se borimo za promene.Posebno kada je reč o ekofeministričkom pokretu. Fascinantno je videti kako u 2024. godini aktivisti koriste tehnologiju i društvene mreže na nove i kreativne načine, stvarajući prostor za glasove koji ranije možda nisu mogli da se čuju u borbi za ekološku i rodnu pravdu.

Nedavno sam naišla na podatak UN-a koji pokazuje da više od 65% ekoloških aktivista širom sveta prvenstveno koristi digitalne platforme za komunikaciju. Nije ni čudo – Instagram, TikTok i Twitter su postali mesta gde se najlakše širi svest o tome kako su ekološki problemi i rodna neravnopravnost zapravo duboko povezani. Recimo, pratim @intersectionalenvironmentalist na Instagramu, koji ima preko 400.000 pratilaca, i stvarno mi je otvorilo oči kako se različiti oblici aktivizma mogu tako prirodno spojiti u digitalnom prostoru.

Vandana Shiva me posebno inspiriše – njen Twitter nalog @drvandanashiva je pravo blago informacija o vezi između toga kako uništavamo prirodu i društvene nepravde. Kroz njene live streamove i onlajn konferencije, uspeva da poveže aktiviste iz preko 90 zemalja, što mi se čini neverovatnim.

Digitalni aktivizam: Revolucija društvenih mreža

TikTok me je potpuno iznenadio kao platforma za aktivizam. Ko bi rekao da će #climateactivism imati preko 50 miliona pregleda? Posebno mi se dopada @sustainablesam, čiji kreativni sadržaji o održivom razvoju i rodnoj ravnopravnosti dopiru do milion ljudi.

Bez obzira na sve, postoje postoje platforme poput „Gal-dem“ u Britaniji i „Feminist Current“ u Severnoj Americi daju glas marginalizovanim grupama. Specifični su jer njihove teme i izveštaji uključuju perspektive žena iz različitih zajednica. Poseno onih koje klimatske promene najviše pogađaju.

Digitalni aktivizam kroz objektiv nezavisnog novinarstva

Nedavno sam pročitala izveštaj Reuters Instituta koji potvrđuje da mediji koje vode žene značajno češće (čak 60%) povezuju klimatske promene sa socijalnom pravdom. Oduševilo me je kad je Guardian prošle godine pokrenuo rubriku „Climate Justice“, gde većinom pišu žene, postavljajući novi standard u ekološkom novinarstvu.

Podkasti su mi postali omiljeni način praćenja aktivističkih tema. „Mothers of Invention“, koji vode Mary Robinson i Maeve Higgins, slušam redovno zajedno sa preko 100.000 ljudi mesečno. Fascinantno je kako istražuju rešenja za klimatsku krizu kroz feminističku perspektivu.

WECAN (Women’s Earth and Climate Action Network) radi nešto stvarno posebno sa svojim digitalnim konferencijama. Neverovatno je videti kako aktivisti sa različitih kontinenata mogu da sarađuju u realnom vremenu.

Blockchain tehnologija otvara potpuno nove mogućnosti za finansiranje aktivističkih projekata. Platforme poput „Seeds“ već pomažu lokalnim inicijativama, posebno onima koje vode žene u zemljama u razvoju.

Obrazovanje ključno u razvoju digitalnog aktivizma

Obrazovanje se takođe menja pred našim očima. Coursera i edX nude sjajne programe o klimatskim promenama i rodnoj ravnopravnosti. Virtual reality nam omogućava da stvarno „doživimo“ uticaj klimatskih promena na različite zajednice.

Zabrinjava me podatak UNESCO-a da čak 73% aktivističkih novinarki doživljava uznemiravanje na internetu. Ipak, ohrabruje me razvoj novih digitalnih alatki za njihovu zaštitu, od encrypted messaging platformi do sistema ranog upozoravanja na digitalne pretnje.

Budućnost donosi uzbudljive mogućnosti. Veštačka inteligencija nam pomaže da bolje razumemo klimatske podatke, a blockchain omogućava transparentnije praćenje ekoloških projekata.

Posebno mi je drago videti razvoj lokalnih digitalnih platformi. „Local Futures“ inicijativa koristi digitalne alate za povezivanje grass-roots pokreta širom sveta, stvarajući pravu globalnu mrežu lokalnih akcija.

U obrazovanju, digitalne platforme čine znanje o klimatskim promenama i rodnoj ravnopravnosti dostupnim svima. Prošle godine je preko milion ljudi pohađalo Massive Open Online Courses (MOOCs) o održivom razvoju i društvenoj pravdi.

Dokumentarci imaju nove publike

Dokumentarci na streaming platformama dosežu do nove publike na način koji ranije nije bio moguć. Netflix-ova serija „Breaking Boundaries“ i BBC-jev „Climate Change: The Facts“ konačno daju glas ženama u borbi protiv klimatskih promena.

Digitalni aktivizam se pokazao posebno vrednim u kriznim trenucima. Tokom prirodnih katastrofa, društvene mreže postaju glavni kanali za organizovanje pomoći. Kao i podizanje svesti o tome kako klimatske promene pogađaju marginalizovane zajednice.

Mnogi aktivisti se okreću drugim društvenim mrežama. Poput Mastodon-a, tražeći slobodne prostore za za organizovanje. Okreču se platformama koje nude bolju kontrolu nad podacima i zaštitu privatnosti.

Danas kada govorimo o aktivizmu, digitalni aktivizam je promenio način organozvanja i delovanja. Možda je i pao u vrtlog dezinformacija i vrtlog političkih borbi. Međutim, kroz kreativno korišćenje tehnologije, stvaramo novi prostor za dijalog i akciju. Na ovaj način nestaju granice, kako geografske tako i društvene.

Digitalni aktivizam zaista transformiše medijske platforme kroz ekofeminističku perspektivu. Interesantan je način kako danas društvene mreže i tehnologija oblikuju budućnost aktivističkih pokreta u 2024. godini.

Tekst je nastao u okviru projekta “Novi mediji, novi glasovi: Ekofeminizam u transformaciji medijskog pejzaža” koji je realizovan uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za kulturu i javno informisanje.Za sadržaj priloga odgovornost isključivo snosi Udruženje građana „Malin“ i redakcija portala “Ecofeminizam”.Stavovi koji su u tekstu ne odražavaju nužno stavove Pokrajinskog sekretarijata za kulturu i javno informisanje.