Kamapanja: „Lavovski za orlove“: Za flašu dinar
„Lavovski za orlove“, naziv je kampanje koju je pokrenula Kompanija Karlsberg (Carlsberg) Srbija, a u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine i Društvom za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.
Od svake prodate flaše „lav“ piva od 0,5 litara biće odvojen po jedan dinar.I to za obnavljanje brojnosti orla krstaša u Srbiji, navodi se u saopštenju kompanije.
Predsednik Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, Milan Ružić objašnjava da su mnogobrojni razlozi za smanjenje brojnosti populacije ovih ptica koje su kroz istoriju bili simoli Srbije. Danas se nalaze i na grbu zastave Srbije. Međutim, simbol Srbije je danas na na ivici izumiranja, zbog gubitka staništa, plena, trovanje i ubijanje.
Orlovi krstaši biraju visoke hrastove za svoje stanište. U Banatu Bora i Eržika su uspeli na naprave rezervno gnezdo za mladunce koji svaki momenat treba da rašire svoja krila i uzlete. Orlovi vole ravnicu, livade, ali da ima visokog drveća“, kaže Ružić.
Kroz projekat „Panon igl lajf“ (Panon Eagle Life), Evropska unija podstiče povećanje broja orlova krstaša i njihovu zaštitu u Panonskoj niziji. U projektu, pored Srbije, učestvuju i Mađarska, Austrija, Češka i Slovačka.
Orao krstaš je kroz celu istoriju Srbije bio njen simbol, a kampanjom ‘Lavovski za orlove’ odlučili smo da učinimo nešto povodom ugroženosti ove vrste i zajedno sa partnerima podignemo svest o neodvojivosti identiteta stanovnika Srbije od životne sredine u kojoj vekovima žive“, rekao je generalni direktor kompanije Carlsberg Srbija Vladimir Vava.
Predstavljanju kampanje prisustvovao je i ministar zaštite životne sredine, Goran Trivan.
Opstanak i povećanje brojnosti orla krstaša paradigma je zaštite životne sredine i borbe za očuvanje biološke raznovrsnosti i prirodnih vrednosti Srbije što je zadatak svih nas.Nekada rasprostranjena vrsta, u Srbiji danas obitava poslednji gnezdeći par ove globalno ugrožene ptice. Ugroženost populacije orla krstaša, kao i drugih vrsta koje nestaju u prirodi, posledica je neodgovornog i destruktivnog ponašanja čoveka prema živom svetu i Planeti“, rekao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan.
On je ukazao da je čovek poslednjih decenija menjao lice Planete temeljno uništavajući njene resurse. Ukoliko nastavi sa ovim, zahvaljujući visokim tehnologijama i genetskom inženjeringu čovek će najverovatnije obezbediti svoj opstanak. Biodiverzitet kakav danas poznajemo će nestati, dodao je. Takva promena zauvek će uticati i na čoveka, koji bez živog sveta i lepote u svom okruženju, više nikada neće biti isti.
Lavovski za orlove i za Planetu
Međutim, nemamo prava da to činimo prirodi i Planeti. Zato moramo da menjamo svoje ponašanje, naglasio je Trivan. On je ukazao da su zaštita životne sredine, ulaganje u prečišćavanje voda, uslov i za očuvanje vrsta. Prečišćavanje vode je prioritet, rekao je, jer bez čiste vode nema ni zdrave životne sredine. Pored ovog, ministar se založio za što šire uključivanje u akcije pošumljavanja koje predstavlja najjeftiniji i najjednostavniji uspešan odgovor na posledice klimatskih promena. Istovremeno, i kao faktor očuvanja biološke raznovrsnosti.
Pošumljavanje polako dobija pravo građanstva, ukazao je, navodeći procene švajcarskih stručnjaka. I to da, ukoliko bi posadili blizu milijardu mogućih hektara šuma na Planeti, onda bi te šume za određeno vreme absorbovale blizu dve trećine ugljen-dioksida iz vazduha.

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije sprovodi aktivne mere zaštite poslednjeg gnezdećeg para orla krstaša u Srbiji. Tokom tri godine uspelo je da pet mladunaca preživi, izleti i obogati populaciju, rekao je direktor Društva Milan Ružić. Po ugledu na susednu Mađarsku koja je uspela u poslednjih 30 godina da poveća brojnost na 150 parova. Sredstvima koja će se obezbediti ovom kampanjom. Biće realizovane različite aktivnosti i mere na zaštiti i obnavljanju populacije orla krstaša u našoj zemlji.
Dvoglavi orao je simbol jedinstva Istoka i Zapada. Ggrb 1882. godine prema zamisli srpskog istoričara, filologa i ministra prosvete Stojana Novakovića. Od 2004. godine ponovo je zvaničan je simbol Republike Srbije.