Kako veštačka inteligencija ugrožava prirodu: Vreme je za buđenje!
Veštačka inteligencija ugrožava prirodu i tiho, ali sigurno, menja naš svet. I to na načine koji prete i planeti i ljudskim pravima, posebno položaju žena. Iako se često glorifikuje kao vrhunac tehnološkog napretka, njena mračna strana, koju mnogi ignorišu, krije ozbiljne ekološke i društvene posledice. Ovaj članak zaranja duboko u ove izazove. Potkrepljen proverenim podacima stručnjaka, nudeći jasan poziv na akciju za sve, uključujući i građane Srbije.


Ekološki otisak veštačke inteligencije: Skrivena pretnja našoj planeti
Kada pomislimo na veštačku inteligenciju (VI), retko nam na pamet padaju serveri, potrošnja energije i ekološki otisak. Ipak, istina je da rad VI sistema zahteva enormne količine električne energije. Podaci centri koji pokreću algoritme koriste više struje nego neke manje države, a veliki deo te energije i dalje dolazi iz neobnovljivih izvora – fosilnih goriva poput uglja i gasa.
Prema istraživanjima, emisije gasova sa efektom staklene bašte generisane od strane VI dostigle su 180 miliona tona godišnje u 2025. godini. Predviđa se da bi do 2035. ta cifra mogla da skoči na čak 500 miliona tona, ukoliko se ne preduzmu značajne mere za smanjenje potrošnje. Za Srbiju, zemlju koja se bori za očuvanje svojih prirodnih resursa i čiste reke poput Dunava, ovo predstavlja ozbiljnu pretnju. Izgradnja novih centara podataka često podrazumeva seču šuma i zagađenje vodotokova, što direktno utiče na našu prirodu i biodiverzitet.
Dr Branka Rakić, ugledna vođa istraživačke grupe za primenu VI u zdravstvu i biomedicini pri Institutu za veštačku inteligenciju Srbije, jasno upozorava da energetska potrošnja veštačke inteligencije nije samo tehnički problem, već i suštinski ekološki izazov.
„Rast potrošnje struje naših data centara brži je od naše sposobnosti da ostvarimo projekte obnovljivih izvora energije”
– Gugl, Izveštaj o održivom poslovanju
Na globalnom nivou, giganti poput Amazona i Google-a nastavljaju sa ekspanzijom svojih infrastrukturnih kapaciteta, često gradeći ogromne centre podataka bez adekvatnog razmatranja lokalnih ekoloških posledica. Ovo stavlja ogroman pritisak na lokalne zajednice i prirodna staništa.
Veštačka inteligencija i rodna ravnopravnost: Pristrasnost koja boli i žene
Problematična strana veštačke inteligencije ne zaustavlja se samo na prirodi. VI sistemi, zbog načina na koji su obučavani – često na podacima koji odražavaju postojeće društvene pristrasnosti – mogu perpetuirati, pa čak i produbljivati, rodnu neravnopravnost. Algoritmi često zanemaruju ili pogrešno tumače potrebe i karakteristike žena, što dovodi do diskriminatornih ishoda.
Jedan od najočiglednijih primera je prepoznavanje lica. Studije su pokazale da ovi sistemi imaju znatno veću stopu grešaka (do 34%) kod osoba tamnije puti, što nesrazmerno pogađa žene iz marginalizovanih zajednica. U kontekstu Srbije, gde su žene u ruralnim područjima često čuvari tradicije i prirode, ova tehnologija im ne pruža podršku, već ih dodatno opterećuje favorizujući korporativne interese.
Globalna ekspertkinja Kate Crawford, direktorka uglednog AI Now Institute, kontinuirano ističe da VI algoritmi, umesto da budu neutralni, često reprodukuju i pojačavaju postojeće društvene nejednakosti, posebno one usmerene protiv žena. Na primer, algoritmi za zapošljavanje su u više navrata pokazali pristrasnost, odbacujući ženske kandidate zbog predrasuda u podacima, dok se u ekološkom sektoru žene, koje čine većinu poljoprivrednika u mnogim zemljama, suočavaju sa tehnologijama koje im umesto pomoći, donose dodatne teškoće.
„Kada razmišljamo o uticaju generativne veštačke inteligencije na životnu sredinu, ne radi se samo o struji koju trošite kada uključite računar. Posledice su mnogo šire, tiču se celog sistema i traju u zavisnosti od poteza koje povlačimo“, kaže Elsa A. Olivetti, profesorka na Odeljenju za nauku o materijalima i inženjerstvo i rukovoditeljka Misije dekarbonizacije u okviru novog Klimatskog projekta MIT-a.
Etički izazovi i potreba za regulativom: Poziv na odgovornost
Srbija je usvojila Strategiju razvoja veštačke inteligencije za period 2020-2030, koja naglašava inovacije i potencijal VI. Međutim, kritičari, poput dr Vanje Švende, naučnog saradnika Instituta za veštačku inteligenciju, upozoravaju na nedostatak fokusa na ključne etičke implikacije i društvene posledice. On naglašava da bez jasnog etičkog okvira, rizikujemo da stvorimo sisteme koji mogu produbiti nejednakosti.
Državni sekretar Miroslav Trajanović iz Ministarstva informisanja i telekomunikacija je priznao da „veštačka inteligencija još uvek nije dovoljno regulisana da bi se sprečile potencijalne zloupotrebe“, što otvara vrata daljim nejednakostima i problemima.
Na globalnom nivou, Evropski zakon o veštačkoj inteligenciji (EU AI Act) predstavlja značajan korak ka regulaciji. Zabranjuje manipulaciju ljudskim ponašanjem i klasifikujući sisteme VI prema nivou rizika. Ipak, implementacija sličnih principa u Srbiji tek treba da uhvati korak sa evropskim standardima. To nas ostavlja ranjivima na nekontrolisanu primenu ove tehnologije.
Šta ti možeš da uradiš?
S obzirom na sve navedeno, postaje jasno da je odgovorna veštačka inteligencija neophodnost. Evo nekoliko koraka koje možeš preduzeti:
- Informiši se: Nastavi da učiš o uticaju VI na prirodu i društvo. Delite ove informacije sa drugima.
- Podržavaj održivost: Biraj proizvode i usluge kompanija koje su transparentne u vezi sa svojim ekološkim otiskom i koje ulažu u obnovljive izvore energije.
- Zagovaraj promene: Podrži inicijative i organizacije koje se zalažu za etičku i rodno osetljivu primenu VI. Zahtevaj od vlade i institucija da razvijaju strože propise.
- Promoviši ženska prava u tehnologiji: Podržavaj žene u STEM oblastima i zagovaraj njihovo uključivanje u razvoj i oblikovanje VI sistema.
Veštačka inteligencija ugrožava prirodu i žene ako joj dozvolimo da se razvija bez nadzora. Sada je vreme da se probudimo, preuzmemo odgovornost. Kao da se osiguramo da tehnologija služi dobrobiti svih, a ne samo profitu. Naša budućnost, kao i budućnost naše planete, zavisi od toga.