Priče o ženama

Vilus:Želela sam da ostanem na selu

Žene na selu su izložene različitim oblicima diskriminacije. Od njih se očekuje da budu majke, domaćice, da rade u polju i druge poslove na selu.

Prema statističkim podacima samo 17 odsto žena su vlasnice poljoprivrednog gazdinstva. Većina je starija od 65 godina. Prema različitim istraživanjima, žene na selu rade u domaćinstvu, bave se stočarstvom, stvaraju novac i unose ga u kućni budžet. Međutim, ne ostvaruju prava na penzioni staž, jer je uobičajeno da se on uplati na vlasnika gazdinstva, ali to uglavnom nije žena.

Žene na selu bez radnih prava

Angelina Vilus, vlasnica poljoprivrednog gazdinstva u Novom Žedniku, selu nedaleko od Subotice bavi se stočarstvom. Osnovnu školu završila je u susednom selu Stari Žednik, gde je odrasla u porodici koja se takođe bavila i sada se bavi poljoprivredom.

“Vlasnica sam poljoprivrednog gazdinstva, a u sklopu gazdinstva imam 60 ovaca i 18 bikova. Počela sam da se bavim poljoprivredom i pre dodele subvencija od strane države. Radim zajedno sa suprugom i mi smo želeli da ostanemo da radim i živim na selu. Imam podršku supruga, porodice i moram da kažem da nisam nailazila na predrasude.Mi oko stoke sve radimo sami.S tim da kada je u pitanju ovčarstvo, gajimo englesku vrstu ovaca, po posebnim i specijalnim uslovima. Ona nije mlečna tako da ne proizvodimo sireve, nego samo prodajemo vunu i meso. Na primer, u prethodnih par godina nismo mogli da prodamo vunu”, rekla je Angelina Vilus, vlasnica poljoprivrednog gazdinstva u Novom Žedniku.

Prvi put naknada za porodiljsko odsustvo

Glavni problem poljoprivrednica je što ne ostvaruju sva svoja prava iz oblasti rada, kao preduzetnice. Da podsetimo, preduzetnice mogu da ostvare svoja prava, dok poljoprivrednice ne. I to zbog raznoraznih “rupa u zakonu”, koje se tumače, kako kome odgovara. Tek od prvog jula 2018. godine na osnovu Zakona o finansijskoj podršci porodicama sa decom, poljoprivrednice na selu imaju pravo na naknadu za porodiljsko odsustvo.

Pedeset posto žena je prezaposleno i nemaju adekvatnu zdravstvenu zaštitu.  Poljoprivrednice ne ostvaruju pravo na zdravstveno, penzijsko i invalidsko osiguranje. U najtežem položaju su one najstarije. Žene na selu imaju veliko znanje, kapacitete i iskustva u upravljanju domaćinstvom. Kako za razvoj starih zanata, seoskog turizma i delatnostima u koje mogu da se uključe i mlade žene na selu. Veoma je važno da mladim ženama pokušamo da pokažemo da život na selu može da bude i lep i kvalitetan, ali to ne možemo da ostvarimo bez pomoći sa republičkog, pokrajinskog i nivoa lokalnih samouprava, programa za ruralni razvoj, studija društveno-ekonomskog razvoja.

Tekst je nastao u okviru projekta “Vojvođanke u zaštiti životne sredine“,  koji je realizovan uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za kulturu i javno informisanje.Za sadržaj priloga odgovornost isključivo snosi Udruženje građana „Malin“ i redakcija portala “Ecofeminizam”.Stavovi koji su u tekstu ne odražavaju nužno stavove Pokrajinskog sekretarijata za kulturu i javno informisanje.