Tragom priča ispričanih kroz građevine i Subotičane

Manda Sudarević humanitarka

Manda Sudarević je neustrašiva Subotičanka. Reč je o prodornoj ženi sa prostora Vojvodine. Subotičanke ne samo da su odražavale evropski duh svog vremena, već su i postavile temelje rodnoj ravnopravnosti. Njihova priča često zanemarena. Neki od najupečatljivijih likova među njima su Manda Sudarević i Mara Malagurski Đorđević, čije su aktivnosti ostale skrivene u senki istorijskih zbivanja.

Manda Sudarević, supruga Vranje Sudarevića, bila je ključna figura u Dobrotvornoj zadruzi Bunjevaka, gde je svojim humanitarnim radom dala doprinos zajednici. Kada su srpski vojnici doneli slobodu Subotičanima 13. novembra 1918. godine, Mica Radić, predsednica Dobrotvorne zadruge Srpkinja Subotice, zajedno s Mandom Sudarević, Kata Prčić i drugim članicama, pokrenula je akciju pomoći obolelim vojnicima. Ova hrabra inicijativa rezultirala je osnivanjem bolnice sa 200 kreveta, opremljene svim neophodnim sadržajima.

Joso Šokčić, novinar čija se knjiga „Subotica pre i posle osobođenja“ izdala 1934. godine, donosi priču o Maru Malagurski Đorđević, ističući njen uspeh u stvaranju dobrih odnosa sa kraljevskim dvorom. Kraljica Marija je čak primila na audijenciju Maru Đorđević-Malagurski i Mandu Sudarević, koje su poklonile album vojvođanskih narodnih nošnji. Ova susretljiva gesta kulminirala je traženjem dozvole da kraljici daruju bunjevačku narodnu nošnju.

Iako je malo poznato o samom radu Mande Sudarević, zna se da je bila angažovana u humanitarnim i kulturnim manifestacijama u Subotici. Njen suprug, Vranje Sudarević, kao narodni poslanik u Kraljevini SHS, isticao je važnost očuvanja bunjevačkog jezika, te je nastojao da se učitelji koji govore bunjevački zaposle u Subotici i okolnim mestima gde su Bunjevci živeli.
Iako je malo poznato o samom radu Mande Sudarević, zna se da je bila angažovana u humanitarnim i kulturnim manifestacijama u Subotici. Njen suprug, Vranje Sudarević, kao narodni poslanik u Kraljevini SHS, isticao je važnost očuvanja bunjevačkog jezika, te je nastojao da se učitelji koji govore bunjevački zaposle u Subotici i okolnim mestima gde su Bunjevci živeli.

Manda Sudarević angažovana i politički

Iako je malo poznato o samom radu Mande Sudarević, zna se da je bila angažovana u humanitarnim i kulturnim manifestacijama u Subotici. Njen suprug, Vranje Sudarević, kao narodni poslanik u Kraljevini SHS, isticao je važnost očuvanja bunjevačkog jezika, te je nastojao da se učitelji koji govore bunjevački zaposle u Subotici i okolnim mestima gde su Bunjevci živeli.

Pre 1918. godine, ženske organizacije širom sveta bile su podeljene na verskoj i nacionalnoj osnovi. Međutim, Subotičanke poput Mande Sudarević i Mare Malagurski Đorđević nisu se zaustavljale na tradicionalnim okvirima. Njihov doprinos, iako često skriven u istorijskim vrelima. Predstavlja važan deo borbe za ženska prava. Kroz sve ove priče, postaje jasno da su Subotičanke, uprkos malom poznavanju njihove uloge, igrale ključnu ulogu u oblikovanju društvenih vrednosti i doprinosile razvoju zajednice u turbulentnom vremenu.

Tekst je nastao u okviru projekta „Tragom priča ispričanih kroz građevine i Subotičane“, koji je podržan od strane grada Subotice.Za stavove iznete u tekstu isključivo odgovornost snosi udruženje građana „Malin“ i portal www.ecofeminizam.com. Stavovi koji su u tekstu ne izražavaju nužno stavove grada Subotice.