Iregularnih migranata više uz granicu
Vesti i sport

Uhvaćeno oko 100 iregularnih migranata kod Subotice

Svakodnevno se odvijaju razne akcije na pronalaženje iregularnih migranata. Oni se skrivaju uglavnom u šumskom pojasu duž granice između Srbije i Mađarske. U poslednjoj akciji pronađeno je 96 migranata u improvizovanim kampovima.

 Radna grupa za borbu protiv krijumčarenja ljudi i iregularnih migracija, u saradnji sa Komesarijatom za izbeglice i migracije i lokalnom samoupravom u Subotici,  na četiri lokacije pronašla 96 iregularnih migranata. Od kojih je pet bezbednosno interesantnih lica.Protiv pet lica će biti preduzete mere u skladu sa zakonom.

Policija ih je pronašla u improvizovanim kampovima na području šumskog pojasa uz granicu sa Mađarskom, a 91 migrant je autobusima prevezen u prihvatne centre gde će im biti obezbeđen adekvatan smeštaj.Akcije su sprovedene u okviru kontinuiranog rada na suzbijanju iregularnih migracija, uz angažovanje pripadnika Radne grupe formirane po nalogu ministra unutrašnjih poslova“, navodi se u saopštenju subotičke policije.

Od Sombora pa sve Horgoša u proteklih osam meseci bilo je nekoliko stravičnih obračuna migranata. Na svu sreću niko od lokalnog stanovništva nije povređen. Međutim, strah i nezadovoljstvo.

Iregularnih migranata sve više

Sa druge strane, Izvršni direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila Radoš Đurović, gostovao je na Tanjug televiziji gde je govorio o globalnom problemu migracija.

Đurović je rekao za Tanjug da se veliki broj  ljudi se nalazi u Turskoj nisu samo izbeglice iz Sirije. Ima ih i iz Avganistana negde oko 4,6 miliona registrovanih. Evropa će pokušavati da zaustavi migraciju, ali nakon zemljotresa u Turskoj posledice su ostavile mnoge ljude bez krova nad glavom.

“Sve ove nesreće, podstiču ih na negde pronađu spas, niko ne voli da ode van svoje domovine i kuće, ali su primorani na to. To predstavlja Evropa, koja je mirnija. Mi imamo jako svedene kapacitete, imamo prihvat od oko 6.000 mesta. To su mesta gde ne možete da vodite normalan život, već samo neke humane potrebe. Oni idu dalje, ali naše okruženje govore da će oni neko vreme biti zaustavljeni kod nas. Pošto ne mogu dalje. Mađari nama ljude vraćaju svakodnevno. To je stalna situacija. Od nje najviše zarađuju krijumčari. Mi nismo spremni da se ti ljudi zadrže kod nas. Mi ne možemo da ih integrišemo posebno ako su iz Afrike i Azije”, – priča Đurović za Tanjug.