Ekologija

Progam za zaštitu prirode

0 0
Read Time:4 Minute, 43 Second

Usvojen je jedinstven program za zaštitu prirode.Svetski kongres za zaštitu prirode u organizaciji Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) održan je u Marseju i onlajn u septembru. Pedstavio je ambiciozan program očuvanja prirode za narednu deceniju, ali i nakon tog perioda. Na Kongresu IUCN-a pozvane su vlade da sprovedu oporavak od pandemije zasnovan na prirodi. Tako što će u zaštitu prirode uložiti najmanje 10% sredstava koja se izdvajaju za oporavak na globalnom nivou. Usvojeno je i niz rezolucija i obaveza u cilju hitnog rešavanja međusobno povezanih kriza klime i biodiverziteta.


„Kongres IUCN-a deluje kao jedinstven, inkluzivan globalni parlament za zaštitu životne sredine, u kome pravo glasa pojednako imaju vlade i nevladine organizacije, kao i autohtone zajednice. Odluke koje su donete u Marseju pokenuće akcije za rešavanje krize biodiverziteta i klime u predstojećoj ključnoj decenijii. Članovi IUCN-a šalju snažnu zajedničku poruku učesnicima konferencija u Glazgovu i Kunmingu: sada je trenutak za fundamentalne promene,” izjavo je dr Bruno Oberle, Generalni
direktor IUCN-a.

Za zaštitu prirode: Amazona glasalo 80%


Među rezolucijama koje su članovi IUCN-a usvojili demokraskim glasanjem je poziv na zaštitu 80% Amazona do 2025. godine. Kao i zaustavljanje rudarskih radova na morskom dnu i usvajanje ambicioznog „One Health“ pristupa. Aktivno učešće članova organizacija autohtonih zajednica u demokratskom procesu IUCN-a dovelo je do toga da u mnogim rezolucijama centralno mesto imaju prava i uloga autohtonih naroda u zaštiti prirode. Više od 1.500 članova IUCN-a usvojilo je ukupno 148 rezolucija i preporuka. Od čega 39 usvojeno glasanjem na Kongresu IUCN-a u Marseju, a 109 putem onlajn glasanja pre samog događaja. Među odlukama koje su donete u Marseju bila je i rezolucija o osnivanju IUCN-ve Komisije za klimatsku krizu. Ova komisija bi upotpunila postojećih šest komisija Unije.


Na završnoj sednici Kongresa IUCN-a, države članice, nevladine organizacije i organizacije autohtonih zajednica usvojili su Marsejski manifest. On uključuje i obavezu sprovođenja prvog nezavisnog Globalnog programa za zaštitu autohtonih zajednica IUCN-a (Global Indigenous Agenda).

Francuski predsednik Emanuel Makron i Harison Ford

Obaveze država za zaštitu Amazona


Obaveze koje su državni i ostali akteri objavili na Kongresu IUCN-a uključuju sledeće:


 Obavezu Francuske da do 2022. godine dostigne procenat od 30% zaštićenih područja na nacionalnom nivou, kao i da do 2027. godine stavi 5% svog mediteranskog pomorskog područja pod jaku zaštitu;


 Preko 30 subnacionalnih organa, gradova, partnerskih organizacija i IUCN saglasili su se da do 2025. godine prošire univerzalni pristup visokokvalitetnim zelenim površinama. Kao i da povećaju nivo biodiverziteta na urbanim područjima u 100 gradova, kao i da procene njihov uticaj u odnosu na Indeks urbanog biodiverziteta;

 Pod vođstvom država zapadnog Indijskog okeana, IUCN i partneri su se obavezali da će podržati Inicijativu velikog plavog zida. Prvu regionalnu mrežu za razvoj regenerativne plave ekonomije za dobrobit 70 miliona ljudi, uz očuvanje i obnavljanje morskog i priobalnog biodiverziteta.

Novo izabrana predsednica Razan Al Mubarak

Povezanost klime i prirode

Regionalna kancelarija IUCN-a za Istočnu Evropu i centralnu Aziju (ECARO) sa sedištem u Beogradu, organizovala je niz događaja uživo u Marseju i onlajn. Uključujući panel na visokom nivou o implementaciji rešenja zasnovanih na prirodi na Zapadnom Balkanu, kao i sesiju o prekograničnom očuvanju koju je vodila „Svetska komisija za zaštićena područja“
(WCPA).


„U okviru ministarskog panela razgovarali smo o povezanosti klime i prirode i potencijalu za unapređenje i sprovođenje rešenja zasnovanih na prirodi na Zapadnom Balkanu. Cilj nam je podrška regionalnim naporima u odgovoru na izmenjene klimatske uslove, Kao i izgradnja partnerstva sa vladama, organizacijama civilnog društva, preduzećima i lokalnim zajednicama kako bismo zajedničkim snagama odgovorili na jedan od najhitnijih izazova sa
kojima se naš region danas suočava“, izjavio je Boris Erg, direktor Regionalne kancelarije za Istočnu Evropu i centralnu Aziju IUCN-a.

On dalje dodaje:

„Imali smo odličan odziv i dinamičnu diskusija na temu Evropskog zelenog pojasa – najduže evropske zelene mreže. Tu je dodatno potvrđen značaj prekograničnog očuvanja i zelene infrastrukture u Evropi. Potreba je velika za koherentnim politikama, postizanjem ambicioznih srednjoročnih ciljeva i adekvatnom finansiranju“, dodao je on.

Usvojen novi program za naredne 4 godine


Na Kongersu, članovi su takođe odobrili novi program IUCN-a za naredne četiri godine. Izabrali su i novo rukovodstvo Unije, uključujući i novu predsednicu, Razan Al Mubarak. Sa skoro 6.000 registrovanih učesnika na licu mesta i više od 3.500 onlajn učesnika. Ovaj hibridni događaj okupio je lidere iz vlada, civilnog društva, autohtonih, verskih i duhovnih
zajednica, privatnog sektora i akademske zajednice. Sve u u cilju zajedničkog donošenja odluka o akcijama za rešavanje najhitnijih izazova u pogledu očuvanja prirode i održivog razvoja. Više od 25.000 posetilaca posetilo je izložbeni prostor Kongresa IUCN-a.
Na Kongresu IUCN-a u centru pažnje bile su tri glavne teme: okvir za očuvanje biodiverziteta nakon 2020., koji će usvojiti potpisnice Konvencije UN-a o biodiverzitetu. Uloga prirode u globalnom oporavku od pandemije COVID-19. Kao i potreba za transformacijom globalnog finansijskog sistema i usmeravanjem ulaganja u projekte koji su od koristi za životnu sredinu.



Skupština članova je najviši organ odlučivanja IUCN-a. Skupština okuplja članove IUCN-a sa ciljem vođenja diskusije i uspostavljanja politike zaštite životne sredine, odobravanja programa IUCN-a i izbora Saveta i predsednika IUCN-a.
IUCN trenutno broji 1.500 članova, koji obuhvataju 91 državu, 212 vladinih agencija. Kao i 1.213 nevladinih organizacija, 23 organizacije autohtonih zajednica i 52 pridružena člana. Unija takođe obuhvata mreže od preko 18.000 stručnjaka širom sveta iz više od 160 zemalja. Ovaj jedinstveni globalni ekološki parlament vlada i nevladinih organizacija usvaja rezolucije i preporuke o značajnim pitanjima u pogledu zaštite prirode. One predstavljaju smernice za politiku i program rada IUCN-a, a takođe vrše uticaj na brojne organizacije širom sveta.

About Post Author

Sandra Iršević

Borkinja za zdravu životnu sredinu, ljudska prava, rodnu ravnopravnost. Feminizam shvatam kao borbu za ostvaranje osnovnih ljudskih prava muškaraca i žena i u skladu sa time se i ponašam.
Happy
Happy
0 %
Sad
Sad
0 %
Excited
Excited
0 %
Sleepy
Sleepy
0 %
Angry
Angry
0 %
Surprise
Surprise
0 %