Istorijski dan za Bunjevce
4.mart 2021.godine, postaje istorijski datum za sve Bunjevce. Nakon 103 godine, ponovo mogu slobodno da pričaju svojim maternjim jezikom. Naime, Bunjevački jezik postaje ravnopravan u službenoj upotrebi u Subotici i kao takav, četvrti jezik, pored, srpskog, mađarskog i hrvatskog. Ovim je ispravljena istorijska nepravda prema Bunjevcima. Inače, oni su posle Srba, bili najbrojnija delegacija na Velikoj narodnog skupštini Srba, Bunjevaca i drugih Slovena, 25. novembra. 1918.godine.
Bunjevački jezik uskoro će biti u ravnopravnoj upotrebi kao službeni jezik u Subotici. Naime, na 7.sednici Skupštine grada Subotice odbornici sa 58 glasova za i 2 protiv podržali su predlog gradonačelnika Stevana Bakića. Predlog se odnosi na promenu Statuta Subotice. Inicijatu je podneo Bunjevački nacionalni savet.
Da bi se to realizovalo, neophodno je da se promeni Statut grada Subotice. Gradonačelnik, Stevan Bakić je istakao da se izvrću istorijske činjece kada su u pitanju Bunjevci.
“Za mene je ovo lep dan, i niko ne može da ga pokvari. Danas je veliki dan za Grad Suboticu, istorijski momenat za bunjevačku nacionalnu zajednicu. Izglasana je Odluka o pristupanju promeni Statuta radi uvođenja bunjevačkog jezika kao službenog jezika na teritoriji grada Subotice.Predstavnici Nacionalnog saveta Bunjevaca su pokrenuli inicijativu i dostavili je i predsedniku Skupštine grada, kao i meni. Mi ne ukidamo ničiji službeni jezik, nego se uvodi i četvrti po istim principima kao i hrvatski. Istorija pokazuje da su Bunjevci prošli kroz katarzu, ali i da su uvek bili uz Srbiji. Ovo je način da im se odužimo”, rekao je gradonačelnik Stevan Bakić.
On se dalje osvrnuo i na obraćanje Tomislava Žigmanova (DSHV) objašnjavajući mu da nigde u zakonu ne stoji da mora biti15% građana da bi se neki jezik uveo u službenu upotrebu.
Bajić: Ovo je istorijski momenat za sve Bunjevce
Odbornik Mirko Bajić (SBB) nije krio svoje emocije. Za govornicom je rekao da je ovo istorijski momenat za Bunjevce koji su čekali više od 100 godina.
“Da mogu ovo videti naše majke, naše pramajke i pradede – oni ne bi mogli verovati. Konačno smo dočekali na naša bunjevačka zajednica bude priznata i ravnopravna u Subotici i Srbiji. Mi imamo svoju kulturu, tradiciju i jezik. Sto godina je trebalo za ovo”, rekao je Bajić.
Dragan Kopunović (SBB) rekao je da je gradonačenik Bakić pokazao da je prijatelj Bunjevaca.
Hrvati oštro protiv uvođenja bunjevačkog jezika
Protiv predloga je bio Tomislav Žigmanov (DSHV), smatrajući Bunjevce delom hrvatskog korpusa, i objašnjavajući da se on upravo za govornicom obraća i zbog Bunjevaca koji sebe smatraju Hrvatima.
“Obraćam u ime zajednice od 3/4 Bunjevaca koji sebe smatraju Hrvatima. Ne možemo osporiti formalno-pravno legitimitet podnošenja inicijativa. Ukoliko ovaj predlog prođe Hrvatsko nacionalno vijeće I DSHV tražiće da se hrvatski jezik uvede i u sredinima gde Hrvati čine barem isti procenat koliko to čine Bunjevci u Subotici. Moram reći, kada presedan postane pravilo, onda važi i za buduće odluke. Bunjevački jezik ne postoji to je dijalekt”, rekao je Žigmanov.
Treba da izradi nacrt akta o promeni Statuta i dostavi ga Gradskom veću Grada Subotice radi utvrđivanja predloga akta, u cilju upućivanja predloga Skupštini grada Subotice na donošenje.
Jasna podrška Bunjevcima
Potpredsednik NSBNS i predsednik Odbora za službenu upotrebu jezika i pisma, Veljko Vojnić rekao je da je ovo čvrst stav Srbije prema ovom pitanju.
„Na ovaj način su Republika Srbija i Grad Subotica pokazali kako čvrsto stoje iza Univerzalne povelje od ljudskim pravima iz 1948. godine. Kao i iza Međunarodnog zakona od ljudskim pravima, te kako se poštivaje Ustav i zakoni Republike Srbije. Svako ko se ovom protivi, u stvari se suprotstavlja i ovim dokumentima koji su garant civilizacijskog napritka naše zajednice”, rekao je Vojnić.
Inače, od ove školske godine u srednjim školama se uči : „Bunjevački jezik sa elementima kulture“.
Da podsetimo, 11.novembra 1918.godine na poslednjoj sednici mađarskog Gradskog veća Subotice doktor Stipan Matijević prvi je javno progovorio na svom maternjem jeziku-Bunjevačkom. Tada, prema pisanju istoričara i novinara, ovim činom bili su zaprepašćeni predstavnici mađarskih vlasti, a oduševljeni Srbi i Bunjevci.
„Kako su zažarena bila lica bunjevačkih i srpskih skupštinara, kad su posle vekovnih borbi začuli našu reč na Skupštini“, zapisao je u svom dnevniku „Događaji koji su se odigrali u Subotici za vreme mojeg javnog delovanja od 10. novembra 1918. do 20. maja 1920. godine“.
