Održivi razvoj

Pobedi zagađenje vazduha

Tema ovogodišnjeg Svetskog dana zaštite životne sredine, koji se svugde u svetu obeležava 5-tog juna je „Zagađenje vazduha“. Sa ovim problemom suočavaju sve sve zemlje u svetu, a prema poslednjim izveštajima stanovnici Balkana suočeni su sa zabrinjavajuće visokim stepenom zagađenja vazduha, navodi se u izveštaju EU koji je obihvatio po nekoliko gradova u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji i Srbiji. Među najzagađenije gradove u našoj zemlji, prema navedenom izveštaju su Beograd, Smederevo, Pančevo, Novi Sad, Subotica, Kostolac, Čačak, i druga. 

Zagađenje vazduha u gradovima Zapadnog Balkana izaziva između 15 i 19 odsto ukupnog broja smrtnih slučajeva i smanjuje životni vek za između 1,1 i 1,3 godine. U posmatranim balkanskim gradovima dnevna ograničenja izloženosti česticama čađi ili druge materije ili PM10, prekoračena su između 120 i 180 dana godišnje. To je mnogo više od dozvoljenog prema nacionalnim i EU normama, koji ograničavaju taj broj na 35 dana“, navodi se u izveštaju.

Godišnje oko sedam miliona ljudi umire od izlaganja česticama koje se nalaze u zagađenom vazduhu pokazuju podaci Svetske zdravstvene organizacije(WHO). Te čestice prodiru direktno u pluća i kardiovaskularni sistem uzrokujući bolesti, među kojima su i : moždani udar, srčane bolesti, rak pluća, hronične opstruktivne bolesti pluća i respiratorne infekcije, uključujući pneumoniju.

Foto: pexels.com

Prema podacima SZO oko tri milijarde ljudi, što je više od 40% svetske populacije – i dalje nemaju pristup čistim gorivima i tehnologijama za kuvanje, što je glavni izvor zagađenja vazduha u domaćinstvima. Prema najnovijim podacima SZO  9 od 10 ljudi udiše zagađen vazduh.Zbog toga je veoma bitno da se meri zagađenje vazduha.

Upozoravajući podaci Svetske zdravstvene organizacije nas podstiču da u Srbiji, čija je energetska bezbednost u direktnoj korelaciji sa korišćenjem uglja, iznađemo rešenja i postignemo društveni konsenzus kako bi ostvarili zajedničke ciljeve na poboljšanju kvaliteta vazduha, ukazao je ministar za zaštitu životne sredine Goran Trivan na konferenciji „Životna sredina ka Evropi“ – EnE19 koja je posvećena zagađenju vazduha povodom Svetskog dana zaštite životne sredine.

U Subotici vazduh zadovoljavajućeg kvaliteta

Subotica je jedan od retkih gradova u Srbiji, gde je ispitivanje zagađenosti vazduha započeto pre oko 40 godina. Vazduh u Subotici je zadovoljavajućeg kvaliteta, a najveći zagađivač je saobraćaj i tokom zimskog perioda individualna ložišta.

Da podsetimo, do 1992. godine karakteristična je varijabilnost ispitivanja, po obimu, mestima uzorkovanja, parametrima i metodologiji rada. Ciljna, sistemska ispitivanja su započeta 1992. godine, Programom Ministarstva za zaštitu životne sredine Republike Srbije, a prema odluci lokalne samouprave Subotice, 1996. godine sačinjen je dugoročni program sistemskog ispitivanja zagađenosti vazduha na teritoriji grada. U periodu 1996. – 1998. godine usvojena je i uhodana metodologija rada na stalnim lokalitetima, standardizovanim načinom uzorkovanja i ispitivanja, čime je omogućeno da se za protekli period rezultati ispitivanja mogu upoređivati, kako po lokalitetima, tako i u celini, za sve parametre ispitivanja. Decembra 2006. godine Obim akreditacije laboratorije  ZJZS je proširen ispitivanjima aerozagađenja. Prema“Uredbi o uslovima za monitoring i zahtevima kvaliteta vazduha” (”Sl. glasnik RS”, br. 63/2013) ciljna vrednost za suspendovane čestice PM2.5 je 25 μg/m³ za period usrednjavanja kalendarske godine. Rok za dostizanje ove ciljne vrednosti je 1. januar 2019. godine. Srednje vrednosti izmerenih koncentracija suspendovanih čestica PM2.5 je tokom 2015., 2016., i 2017. godine prelazile su ovu ciljnu vrednost više nego duplo.

Ispitivanje kvaliteta vazduha na teritoriji grada Subotice tokom 2015., 2016., i 2017. i 2018., godine je pokazalo da su suspendovane čestice najznačajniji zagađivač vazduha. Više o tome ovideti ovde.

Azotni oksidi u gradovima nastaju prilikom rada motora sa unutrašnjim sagorevanjem. U gradovima gde je saobraćaj gust, količina azotnih oksida je primetna i može biti čak i štetna.

Na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine mogu da se pogledaju podaci o kvalitetu vazduha.