
Putem zelene ekonomije 8000 novih radnih mesta
Procenjuje se da u Srbiji postoji mogućnost za otvaranje oko 8000 novih radnih mesta putem “zelene ekonomije”. Cirkularna ekonomija je nova doktrina poslovanja koje je odobrio evropski parlament 2015. godine kada je praktično i završeno vreme linearne ekonomije “proizvedi-upotrebi-baci” da bi se otvorilo vreme kruga “proizvedi-upotrebi-proizvedi”, istakao je iz Privredne komore Srbije, Siniša Mitrović. On dalje objašnjava da se zbog toga ubudućnosti moraju postaviti nove koordinate poslovanja u smislu da se ozbiljno razmišlja o otpadu, energetskoj efikasnosti kompanija, uticaju klimatskih promena i dobrom prilagođavanju.
“Odnosno da edukujemo mala i srednja preduzeća, kao i donosioce odluka u lokalnim samoupravama da je najbolja energija ona koja se uštedi. Ukoliko se podrži eko-dizajn, obnovljivi izvori energije i ako bi se forsiralo tzv. zeleno zapošljavanje, onda bi država godišnje ušteda preko 1,1% BDP-a”, zaključio je Siniša Mitrović, savetnik u Privrednoj komori Srbije.
Zelena ekonomija je više od zaštite životne sredine

“Može se reći da je zelena ekonomija budućnost, a da je Srbija u ranom stupnju razvoja.”, rekla je Žaklina Živković, istraživačica na projektu “Revision of the Economy in the Balkans: Change Policy not Climate” Evropske Zelene fondacije. “Zelena ekonomija odnosi se na nova radna mesta, ali i na ozelenjavanje postojećih. To je holistički pristup koji, uzimaći u obzir činjenicu da su prirodni resursi ograničeni, generiše razvoj i to tako što podrazumeva i poštovanje ljudskih i socijalnih prava, kao što su prava radnika, rodna ravnopravnost, inkluzija. Osim strateških dokumenata i zakonodavnog okvira, nije mnogo urađeno da ova, važna oblast zaživi u Srbiji. Generalni pravac srpske ekonomije jeste privlačenje stranih investicija, koji koriste radnu snagu i plaćaju minimalne nadnice. Mala i srednja preduzeća opterećena su parafiskalnim nametima i otežanim pristupom finansiranju, što dovodi do nejednakog položaja na tržištu.” istakla je Živković.
“Kada govorimo o cirkularnoj ekonomiji, kao delu zelene ekonomije, važno je raditi i na prevenciji otpada, a ne samo na upravanju. Ekološki dizajn je oblast koja se i u svetu sve više razvija, sve se više insistira na dužim garancijama, daju se podsticaji za rezervne delove, građani se podstiču da poprave svoj pokvareni uređaj a ne da kupe novi i slično.” Živković je u ovoj oblasti posebno istakla važnost uključivanja neformalnih sakupljača otpada u legalne tokove i priznavanja njihovih socijalnih prava i prava na rad. “Cirkularna ekonomija se u Srbiji neće razviti ako isključimo 30 – 50 000 ljudi koji trenutno rade u toj oblasti.”
Njeno istraživanje pokazalo je da najveći potencijal u Srbiji leži u održivoj poljoprivredi, ekoturizmu, upravljanju otpadom, energetici i energetskoj efikasnosti, održivom transportu, ali posebno ističe ekološke inovacije. “Mi se ponosimo činjenicom da smo zemlja Nikole Tesle, čiji je ideal bila besplatna i dostupna energija za sve. U današnjoj ekonomskoj klimi, inovacije se smatraju pokretačkom snagom privrede. Indeks globalnih inovacija (GII) rangira svetske ekonomije od 2007. godine, u skladu sa njihovim inovativnim mogućnostima i rezultatima koji koriste približno 80 indikatora koji uključuju mere razvoja ljudskog kapitala i istraživanja, finansiranje razvoja, učinak univerziteta i međunarodne dimenzije patentnih aplikacija, među niz drugih važnih parametara. GII rangira Srbiju na 65. mestu, ostavljajući iza samo Belorusiju, Bosnu i Hercegovinu i Albaniju od evropskih zemalja. “Pored ulaganja u zaštitu životne sredine, neophodno je ulagati i u obrazovanje i nauku, jer su to znači ulaganje u budućnost ove zemlje”, zaključila je Žaklina Živković.
Ulaganje u životnu sredinu nije trošak, nego investicija
Poslednjih par meseci jesu vrlo dinamični i u zelenoj interesnoj sferi, tako da se i kod nas ogledaju dobri trendovi i da zelena ekonomija počinje da se ostvaruje i u Srbiji, kroz pravno formalni okvir i uspostavljanje Zelenog fonda u Zakonu o zaštiti životne sredine, rekao je Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine, pri Ministarstvu za zaštitu životnu sredine.

“Ono što je Srbiji sada potrebno je uspostavljanje, pre svega, povoljnog političkog okvira, strateškog okvira delovanja i nacionalnog sistema za ostvarivanje zelene ekonomije koji ce razvoj pojedinih segmenata voditi u pravom smeru. Evropska unija je svojom strategijom 2020 napravila taj strateški okvir za razvoj zelene ekonomije i u njoj dala osnovne principe razvoja, a Srbija treba da se u njega što pre uključi”, rekao je Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine, pri Ministarstvu za zaštitu životnu sredine..
“Tržišta su važan pokretač efikasnog korišćenja prirodnih resursa i zelene ekonomije, s obzirom na to da su sirovine i energija postali najvažniji troškovi proizvodnje mnogih preduzeća. Međutim, iako tržišta već podstiču promene, postoje mnoge tržišne prepreke efikasnom i delotvornom upravljanju resursima. Procena je da se sprečavanjem stvaranja otpada, eko-dizajnom, ponovnim korišćenjem otpada i sličnim merama u preduzećima u EU-u može ostvariti neto ušteda od 600 milijardi evra, odnosno 8 % godišnjeg prometa, a istovremeno bi se godišnje emisije gasova staklene bašte smanjile za 2 do 4 %”, kaže Radović.
Prepreka u uvođenju principa zelene ekonomije je navika potrošača, a političari ne preduzimaju konkretne korake za prelazak na zelenu ekonomiju. Agencija za zaštitu životne sredine ima nezamenjivu ulogu kao jedan od nosilaca razvoja zelene ekonomije u Srbiji.
“Jedan od prioritetnih zadataka je da se u budućem periodu animiraju i drugi sektori – industrija, poljoprivreda, transport. Potrebno je prodreti i u sve druge sfere zelene ekonomije i da se time dokaže da ulaganje u životnu sredinu nije trošak već investicija. Potrebno je jasno pokazati da je uvodjenje zivotne sredine u druge sektore dobar i efikasan način da se pronadje investitor, da se obezbede nova radna mesta i pored toga sto se vodi racuna o zivotnoj sredini. Efikasno upravljanje prirodnim resursima, što je jedan od imperativa zelene ekonomije, daje Srbiji veliki potencijal u razvoju organske poljoprivrede, razvoju ribarstva, zemlja nam je bogata i vetrom, i suncem i vodama tako da uz pažljivo planiranje i pažljiva ulaganja se lako može otići napred u primeni obnovljivih izvora energije u industriji, stanovanju, transportu, turizmu, sto je jedan od osnovnih principa u borbi sa klimatskim promenama. Zeleni gradovi su jedan poseban koncept zelene ekonomije koji posebno ukljucuje stanovnike u uspostavljanje njenih principa u život gradova i uključuje sve aspekte zivota od komunalnih sluzbi, pa sve do zdravstva i prosvete”, zaključio je Filip Radović.
Bez podrške države nema napretka
Bez podrške države, nema napretka u ovoj oblasti, kaže Angelina Bertović direktorka preduzeća “ Eco Fenix B Team” koje je osnovano pre deset godina, 25.septembra .2007.godine. Osnovna delatnost je sakupljanje i selektovanje neopasnog otpada i primarna reciklaža. Angelina Bertović, je pre jednu deceniju imala viziju i pokrenula porodično preduzeće, koje uglavnom vode žene. Za naš portal objašnjava da načelo “zagađivač plaća” u Srbiji nije u primeni, jer se zagađivači tržišno ponašaju.

“Zagadjivač=generator otpada plaća ekološku taksu . Istu taksu plaća i onaj koji zbrinjava otpad. Novac od tih taksi bi po meni trebao ostati na raspolaganju lokalnoj samoupravi ili bar njen veći deo. Ako pogledamo da je generisan otpad na nivou grada Subotice, tu se zbrinjava, smatram da bi trebalo da veći deo novca od ekoloških taksi ostane u gradskom budžetu”, objašnjava za naš portal Angelina Bertović direktorka preduzeća “ Eco Fenix B Team”.
Operateri kao doo “Eco Fenix B Team” ne samo da sakupljaju otpad različitih vrsta, nego rade I razne edukacije u cilju podizanja svesti potrebe za pravilnim razdvajanjem otpada. Angelina Betrović smatra da bi lokalna samouprava u sa radnji sa pokrajinskim I republičkim organima trebalo da pronađe modele kako da stimuliše operatere.
“ Država stimuliše razne strane kompanije. Ako Swarovski, Contitech ili bilo koja druga kompanija dobija subvencije za zapošljavanje, zbog čega i domaća privreda, konkretno mi operateri ne dobijamo subvencije. Barem pola toga iznosa. To bi bila prilika da lokalne uprave besplatno ili uz manju nadoknadu obezbede prostore za ovakve delatnosti”, zaključuje Bertović.
U poslednjih nekoliko godina, stalno se potencira kako su energetska efikasnost i cirkularna ekonomija veliki potencijal za srpsku privredu, ali da bi ta ideja zaživela neophodno je da se pristupi ozelenjavanju svih potrebnih sektorskih politika, poput energetike, saobraćaja, poljoprivrede, šumarstva, industrije, istakla je koordinatorka Radne grupe Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji za poglavlje 27 – Životna sredina Nataša Đereg. Dalje objašnjava da Srbija nema posebnu nacionalnu strategiju za resursnu efikasnost niti akcioni Plan.
“Potrebno je napuštanje starih pristupa u ekonomiji i čitavih sektora ekonomije. Vrlo je važno napomenuti da krupne investicione odluke koje se donose danas, mogu dovesti do onemogućavanja prelaska na zelenu- cirkularnu ekonomiju u narednih 40 godina, a posebno u oblasti energetike i saobraćaja. Negativan demografski trend od 2008 do danas je direktna posledica neodrživog investicionog ciklusa koji dovodi do onemogućavanja održivog razvoja regiona Srbije i lokalnih zajednica”, kaže koordinatorka Radne grupe Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji za poglavlje 27 – Životna sredina Nataša Đereg .

Zelena ekonomija obuhvata mnoge stvari I samo da se podsetimo da je potpisivanjem Ugovora sa Energetskom zajednicom za jugoistočnu Evropu, predviđeno smanjenje finalne energetske potrošnje za 9% do 2018 u odnosu na 2010.godinu, kao I dostizanje 27% udela, sa sadašnjih 21% obnovljivih izvora energije u ukupnoj finalnoj energetskoj potrošnji do 2020. godine, u sektoru saobraćaja udeo obnovljivih izvora energije do 2020. godine treba da je minimum 10%
“Smanjenje biorazgradivog otpada koji se odlaže na deponije za 25% do 2022. godine. Sada taj procenat iznosi 0%, jer nijedna regionalna deponija nema kompostanu, a do 2030-te za 65% predviđeno je da Srbija, gde još uvek ima neuređenih deponija, van kontrole javnih komunalnih preduzeća, odlaže oko 40% svog generisanog komunalnog otpada, a EU novim planovima traži od članica da recikliraju 70% komunalnog otpada i 80 % ambalažnog otpada do 2030. godine, a zabranjuje se zakopavanje reciklažnog otpada na deponijama od 2025.godine. Dostizanje barem 60% ponovne upotrebe i reciklaže do 2025.godine I dostizanje barem 59% reciklaže komunalnog otpada do 2030.godine”, kazala je Nataša Đereg.
Zelena ekonomija u Srbiji će zaživeti kada država bude imala dobre projekte, a privatan sektor usvojio ekološke standarde.

