Održivi razvoj

Zašto pčele nestaju?

“U neko vreme ko zna kad,  u nekom svetu ko zna gde, beše pčela malena,  o njoj se priča još i sad , ja mislim da se mala pčela zvala Maja,  mala bistra drska pčela Maja,  Maja, svima draga Maja,  sad nam priča život svoj…”- ove reči će mnogi prepoznati iz popularnog crtanog filma “Pčelica Maja”. Mnoge genaracije su volele da gledaju pčelicu, njene nestašluke  i  slušaju njene priče. Međutim, danas u svetu bezpoštedne ekonomije  i industrijalizacije preti nam izumiranje pčela i može da nam ostane samo sećanje na jedan crtani film.

Naime, jedna od nerešivih misterija ovoga veka, je nestajanje pčela.! Prvo su Amerikanci primetili da pčele nestaju, pa zatim Evropljani, Japan I Kina, zatim  zemlje u okruženju I sa problemom se suočava I naša zemlja. Mnoga istaživanja su rađena od strane priznatih svetskih stručnjaka, ali niko nije znao da odgovori na pitanje : “zašto pčele nestaju?!”. Jedan od uzroka je upotrebe pesticide u poljoprivredi, pa uticaj klimatskih promena, elektromagnetno zračenje mobilnih telefona i upotrebu genetski modifikovanih biljaka. Pčelari širom Amerike prijavili su 2014.godine  gubitak u kolonijama, koji u proseku iznosi dve petine populacije pčela. Takođe, uz informaciju o velikim gubicima, pčelari su prijavili i vremensko razdoblje najvećeg nestanka pčela.  Izveštaj je napravljen na osnovu istraživanja organizacija Bi informd partneriip i Apajeri inspektors ov Amerika, uz korišćenje ankete obavljene na uzorku od 6.000 komercijalnih i malih pčelara.
„Nekada smo mislili da je zimski broj nestalih pčela važan indikator zdravlja insekata, a sada znamo kako je i letni period izuzetno značajan. To je posebno važno za pčelare koji sada gube više pčela leti nego zimi. Pre samo nekoliko godina to bi bilo nezamislivo“, rekao je Denis van Engelsdorp, direktor organizacije Bi informd partneršip. 
Pčele, pored svoje važnosti za ekosistem, imaju veliku ulogu u poljoprivredi, koja doslovno postoji zahvaljujući tome što je pčele održavaju u životu prenoseći polen useva.Pčele su veoma značajne za poljoprivredu, jer oprašuju useve I proizvode med.

Pčele nestaju

Naučnici tvrde da su signali mobilnih telefona odgovorni za naglo smanjenje populacije pčela u svetu. Studija obavljena u Švajcarskoj jasno pokazuje da signali mobilnih telefona zbunjuju pčele, koje reaguju tako što počinju dezorijentisano da lete, a zatim umiru.

Zakonom o zaštiti od nejonizujućih zračenja, koji je usvojen u okviru seta ekoloških zakona, kao i usvojenim podzakonskim aktima, u Srbiji su propisane granične vrednosti nejonizujućeg zračenja upola manje od preporuka Svetske zdravstvene organizacije. Često smo svedoci protesta građana tokom postavljanju baznih stanica mobilne telefonije, jer ih niko ne želi u svojoj blizini.

Po rečima stručnjaka, zračenje sa baznih stanica može biti opasno samo par desetina metara u pravcu emitovanja zračenja dok u ostalim pravcima nema štetnog efekta. Bazne stanice ne mogu biti postavljene bez saglasnosti vlasnika prostora a važna informacija je da građani uvek mogu da zatraže merenje i na taj način se uvere u svoju bezbednost. Marla Spivak je dala svoje viđenje zbog čega pčele nestaju.

Fotografija preuzeta sa sajta: https://www.ted.com/talks/marla_spivak_why_bees_are_disappearing
Fotografija preuzeta sa sajta: https://www.ted.com/talks/marla_spivak_why_bees_are_disappearing

Da podsetimo, kada se Evropa suočila sa problem nestajanja pčela Španski naučnici su izveli 83 eksperimenta i pratili kako pčele reaguju kada je mobilni telefon isključen, u stendbaj modusu i modusu za pozivanje. Prema rezultatima pčele proizvode deset puta veću buku kada je telefon birao broj ili primao poziv nego kada je bio isključen ili na stendbaju.

Odumiranje pčela se odrazilo i na ekonomsku sliku mnogih zemalja. Svetska privreda siromašnija je za 212 milijardi dolara zbog ove pojave, a veruje se da je uginulo preko 30 posto pčelinjih zajednica u SAD-u i više od 20 posto u nekim evropskim zemljama.

Da podsetimo, uginuće pčela ima pogubne posledice po ekologiju i poljoprivredu. Većina poljoprivrednih kultura poput  jabuka,  soje,  kakaa i badema, oslanja se na oprašivanje. Ukoliko se nešto ne preduzme mogla bi da se  I produbi ekonomska kriza. Računica je jasna ograničavanjem poljoprivrednih useva raste cena hrane. Nestajanjem pčela ne gube samo oni koji vole med, nego I mnogi poljoprivredni proizvođači. A da je problem alarmantan govori i podatak da u Engleskoj se kradu košnice i pčelice radilice.