Seste Jasmin i Sara Fajad
Društvo i slobode

Ažurirano 2025: Jasmin i Sara Fajad: lingvistkinje, matematičarke…..

Učenica drugog razreda subotičke Gimnazije “Svetozar Marković” Jasmin Fajad oduševila je celu Srbiju 2016. godine kada je memorisala 1.140 decimala broja Pi i postavila novi državni rekord. Zajedno sa sestrom bliznakinjom Sarom, koja je tada zauzela 97. mesto u svetu, devojčice su pokazale izuzetnu nadarenost ne samo u matematici, već i u jezicima, književnosti i humanitarnom radu.

Jasmin je iste godine osvojila prvo mesto na konkursu „Deca u migrantskoj krizi“ koji je organizovao gradski ombudsman Subotice. Njena priča o crvenim cipelicama migrantkinje dirnula je žiri i javnost – simbol štite i nade za decu koja beže od rata.

Ažurirano novembar 2025: Migrantska kriza i ekofeminizam danas

Devet godina kasnije, priča o deci migrantkinjama i dalje je aktuelna, a ekofeminizam nas podseća kako žene i devojčice nose teret kriza – od rata u Siriji do klimatskih migracija u Evropi. Prema UNICEF-u, 2025. godine više od 40 miliona dece migranata suočava se sa klimatskim promenama koje pogoršavaju njihov put: poplave u Bangladešu, suše u Africi i nestabilnost u Bliskom istoku tera decu na put, gde devojčice često pate najviše zbog rodne nejednakosti i nasilja.

U Srbiji, prema podacima Komisije za izbeglice, 2024. godine registrovano je preko 5.000 dece migranata koji traže azil, a Subotica ostaje ključna tačka na ruti. Organizacije poput Crvenog krsta i UNHCR-a i dalje nude podršku, ali potrebno je više fokusiranih programa za devojčice – od jezičkih kurseva do zaštite od trgovine ljudima. Jasminina priča o crvenim cipelicama podseća: mala gestika može biti štit. Danas, u duhu ekofeminizma, pozivamo na solidarnost – žene i deca na prvim linijama kriza treba da budu i na prvim mestima u rešenjima.

Ako si inspirisana pričom o Jasmin i Sari, razmisli kako možeš da pomogneš: volontiraj u lokalnim NVO-ima ili deli priče o klimatskim migrantkinjama. Sirija, njihova „druga domovina“, i dalje pati – ali male akcije menjaju svet.

Izjava iz 2016: Jasmin Fajd

“Učestvovala sam na konkursu “Deca u migrantkoj krizi” I osvojila prvo mesto. Inspiraciju sam dobila iz medijskih izveštaja. Crvene cipelice su u priči, jer deci su kamermani snimali lica, pa cipele. Priča o crvenim cipelicama od  poklona devojčici. Postal je priča koja je štitila stopala devojčice migrantkinje. Želim da se vratim u Siriju I žao mi je što ne mogu da odem sada kod svojih rođaka.Želim da studiram jezike I bude prevodilac za srpski  I arapski. Želela bih da se zahvalim svim volonterima I organizacijama koji pomaži izbeglicama I migrantima na njihovom putu”, kaže Jasmin Fajad. Ona je dodala da bez svoje sestre, Sare  ne ide nikuda I ne može da zamisli svoju budućnosti.

Nadarene devojčice, su ćerke  sirijskog diplomate Šafika, a majka Alija je Libanka. Njihovi roditelji su se upoznali na studijama u Beogradu. Devojčice, I njihov brat Ibrahim rođeni su u Pirotu, a pre tri godine kada im je otac otišao u penziju preselili su se u Suboticu.

Žele da se vrate u Siriju

“Mi smo u Siriju do pre pet godina svake godine provodile letnji raspust u Lataliji I to je naša druga domovina. Ona je kolevka civilizacije I lepa zemlja. Zvali smo svoje rodjake da dođu u Suboticu, ali oni su rekli da će se boriti I ne žele da napuste svoju domovinu. U Siriji su nastale prve note, muzeji, manastiri I kao što sam rekla to je kolevka civilizacije. Žao mi je što ne mogu da odem  u Siriju”, kaže Sara Fajad.

Inače, devojke objašnjavaju d aim nije bilo teško da se uklope u novu sredinu kada su došli u Suboticu. Pohađaju hor, dramsku sekciju, učestvuju u humanitarnim  I drugim akcijama, a odlično govore srpski I arapski, kao I engleski I francuski.

“Obe volimo da pevamo I članice smo gimnazijskog hora I mngih sekcija. Mi nemamo muzičko obrazovanje, ali osetimo lepu etno-srpsku pesnu I posebno nas privlače pesme sa Kosova. Mi I dalje učimo kompozicije od srpskih kompozitora”, kaže Sara.

Na njihovoj fb stanici postavljen je video sa pesmama koje vole da izvode.

Diploma za nadarenu devojčicu.
Diploma za nadarenu devojčicu.

Njena sestra, Jasmin je rekla je 97.  svetu u memorisanju broja “PI”.

Interesant broj PI

“Posebnu taktiku nemam, ali u vreme učenja su mi potrebni mir I tišina. Kada učim nikada ne prekidam učenje, zbog čitanja sms poruka ili slušanja muzike. Sestra I ja volimo da smo zajedno. Nije nam bitno u kojoj državi ćemo da živimo I radimo. Subotica mi se dopada jer je grad pun tolerancije. Ima razumevanjanja među ljudima. Volimo vreme da provodimo u prirodi, a posebno na Paliću”, rekla je Jasmin Fajad.

Sara, kaže da ne želi da se razdvaja od sestre I da će zajedno da studiraju. Kao prave lingvistkinje, sada uče I mađarski zbog grada u kome žive.

“Mislim da nam dobro jezici idu. Na žalost mislim da u Srbiji za prevodioce nema posla pa bi volela da odem u Siriju. I  da prevodim sa arapskog na turski I obrnuto. Želim da kažem da u gimnaziji ima učenika I učenica koje su bolje od nas I ovim putem želim da poručim da ljudi ne treba da imaju predrasude prema migrantima, a pogotovo deci zato što su sva deca sveta ista. Moja sestra I ja smo primer za to I ako živimo u dravoj sredini veoma brzo možemo da se prilagodimo I da vodimo miran život”, zaključuje Sara.