U toku je akcija „Fruškovanje“ za uređenje Fruške gore

“Fruškovanje” je akcija koja se realizuje na inicijativu JP “Nacionalni park Fruška gora”. Počela je obeležavanjem Dana planete Zemlje. Do sada će ovo biti najveća akcija uređenja Fruške gore.

“Akcija koju smo nazvali “FRUŠKOVANjE 2021” trajaće od 22.aprila do 24.maja 2021.godine kada se obeležava “Evropski dan parkova” i podrazumeva uključivanje javnosti u rad Javnog preduzeća “Nacionalni park Fruška gora” kroz zajedničke aktivnosti na terenu sa ciljem buđenja svesti i savesti javnosti o značaju zaštite životne sredine”, kažu organizatori.

Kroz aktivni boravak u prirodi najstarijeg nacionalnog parka u Srbiji, svi zainteresovani građani moći će da ostvare ekološki dorinos. sarađivaće zajedno sa čuvarima prirode i svim zaposlenim iz Javnog preduzeća “Nacionalni park Fruška gora”. Ekološki doprinos kroz uređenje pešačkih staza, izvora i potoka, putnog pojasa, obale jezera, izletničkih lokaliteta i drugo.

Svi koji žele mogu da se priključe akciji “FRUŠKOVANjE 2021”. Cilj je Fruška gora zablistala kao prava panonska lepotica.

Svi zainteresovani mogu da se prijave putem sajta www.npfruskagora.co.rs tako što će ispuniti prijavni formular ili putem telefona 022/463023.

Kroz Fruškovanje upoznajmo se i sa florom

Flora Fruške gore je veoma raznolika i specifična. Na prostoru uže zone Nacionalnog parka raste oko 1000 vrsta biljaka. Njihov ukupan broj, zajedno sa biljkama na prostoru zaštitne zone, prelazi cifru od 1500 vrsta. Ovako velikom raznovrsnošću Fruška gora može da se poredi sa mnogo većim i višim planinama u Srbiji.

Papratnjače (Pteridophyta) su zastupljene sa 15 rodova (Anthyrium, Asplenium, Cheilanthes, Cystopteris, Dryopteris, Gymnocarpium i dr). Do sada je ukupno zabeleženo 32 predstavnika ove grupe biljaka, od kojih se 6 nalaze na listi prirodnih retkosti Srbije. Najveći rodovi suEquisetum (6 vrsta) i Asplenium (7 vrsta), a najčešće vrste na prostoru Nacionalnog parka su Dryopteris filix-mas, Polystichum aculeatum i Asplenium adianthum-nigrum.

Golosemenice (Gymnospermae) su na Fruškoj gori prisutne sa samo jednom autohtonom četinarskom vrstom – Juniperus communis (kleka), koja ulazi u sastav većeg broja šumskih zajednica. Međutim, kao pojedinačna stabla ili manji šumski kompleksi na Fruškoj gori su sađeni i mnogi drugi četinari, kao što su crni i beli bor, smreka, ariš, tisa, tuja i dr.

Skrivenosemenice (Angiospermae) su najbrojnije biljke na Fruškoj gori koje čine više od 90% njene ukupne flore. Među dikotilama, familije sa najvećim brojem vrsta na Fruškoj gori su: Ranunculaceae, Apiaceae, Scrophulariaceae, Lamiaceae, Rosaceae, Fabaceae i Asteraceae, a od monokotila: Liliaceae, Orchidaceae i Poaceae. Od ukupnog broja do sada zabeleženih skrivenosemenica na Fruškoj gori, 36 dikotila i 27 monokotila u Srbiji su zastićene kao prirodne retkosti.

Fruška gora je poznata po prisustvu velikog broja (oko 700) lekovitih biljaka. Veći deo njih su autohtone, „divlje“ vrste, a manji deo su alohtone, gajene biljke.