Ljudska prava

Za tri godine prijavljeno 103 slučajeva trgovine ljudima među migrantima

0 0
Read Time:3 Minute, 5 Second

Maloletna državljanka iz Avganistana, 16 godina. Sa 7 godina je ostala bez oca. Majku su joj ubili kada je imala 14 godina. Brigu o njoj i njenom bratu i sestri preuzima stric. U Avganistanu biva prinudno udata a zatim i seksualno eksploatisana zarad ličnih potreba od strane drugog strica. U tom „braku“ dobija dete. U momentu identifikacionog razgovora devojčica je stara oko dve i po godine.

Na smeštaju u jednom od prihvatnih centara u Srbiji, muž je pokušao da je „zadavi“. Ona je uspela da pobegne i zatraži pomoć od radnika koji su tada bili u smeni. Muž je procesuiran i dobio je zatvorsku kaznu. Ona i dete imali podršku državnih institucija, međunaordnih organizacija, KIRSa i NVO.

Posredstvom međunarodnih organizacija u saradnji sa državnim organima obezbeđeno trajno rešenje za nju i dete – preseljenje u bezbednu treću zemlju.

Ova priča, imala je koliko toliko, srećan kraj, međutim nisu sve žene, deca i muškarci te sreće koji se na putu ka boljem sutra susretnu sa trgovcima ljudima. Prema podacima Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima ove godine, za sada, identifikovano je 2 žrtve trgovine ljudima među migrantima, 1 odrasla osoba muškog pola ( radi se o radnoj eksploataciji) i jedan dečak, takođe se radi o radnoj eksploataciji.

Identifikacija mogućih žrtava trgovine ljudima u mešovitim migracijama veoma osetljiv i zahtevni postupak. Postoji niz specifičnosti mešovitih migracija koje utiču na mogućnost da neko od migranata/izbeglica postane žrtve trgovine ljudima. Lidija Milanović, rukovoditeljka Službe za koordinaciju zaštite žrtava trgovine ljudima, Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima kaže da specifičnost ovih migracija je da dolazi do velikog približavanja krivičnog dela krijumčarenja ljudi i trgovine ljudima.

Na migrantskoj ruti deca i odrasli susreću se s nizom situacija i događaja koje povećavaju njihovu podložnost eksploataciji u vidu trgovine ljudima. To su takozvani faktri vulnerabilnosti, kao što su uzrast, informisanost o putovanju, sredstva za putovanje, odvajanje od porodice, nedostatak servisa i usluga podrške, drugačije govorno područje, kultura i vrednosni sistem, pogotovu kada je u pitanju način života u porodici i roditeljska uloga. Potrebno je zajedničko delovanje svih aktera podrške, uključujući državu, međunarodne organizacije i NVO sektor kako bi se otkrila moguća žrtva trgovine ljudima, i kako bi se ona i identifikovala kao takva„, kaže za portal www.ecofeminizam.com Lidija Milanović, rukovoditeljka Službe za koordinaciju zaštite žrtava trgovine ljudima, Centar za zaštitu žrtava trgovine ljudima.

Prema statističkim podacima od 2015. do 2018.godine ukupno je prijavljeno 103 žrtve trgovine ljudima od kojih 45 maloletnih dečaka i to čak 30 žrtava je identifikovano 2016.godine, a 2018.godine 22 odrasla lica. Prema statističkim podacima u navedenom periodu najviše je identifikovano kao moguće žrtve trgovine ljudima među maloletnim dečacima.

Табела 1: приказ пријава према узрасту и полу дат у односу на годину пријаве

година

Малолетни

Пунолетни

Укупно

ж.

м

ж

м

2015

3

1

4

1

9

2016

5

30

4

1

40

2017

2

11

1

/

14

2018

4

2

12

22

40

Укупно

14

45

21

24

103

Табела 2: Приказ пријава према земљи порекла

Земља порекла

Број претпостављених жртава

Авганистан

39

Сирија

10

Сомалија

10

Иран

27

Ирак

6

Еритреја

2

Гвинеја

3

Гана

1

Непал

1

Пакистан

2

Тунис

1

Нигерија

1

УКУПНО

103

Табела 3: приказ формално идентификовних жртава трговине људима према виду експлоатације, узрасту и полу

Вид експлоатације

Малолетни

Пунолетни

Укупно

ж.

м

ж

м

Принуда на вршење кривичних дела

1

1

Сексуална

1

2

2

5

Вишеструка

1

1

Укупно

2

2

2

1

7

Табела 4: приказ формално идентификованих жртава трговине људима према земљи порекла, узрасту и полу

Земља порекла

малолетни

пунолетни

УКУПНО

ж

м

ж

м

Непал

1

1

Авганистан

1

1

2

Камерун

1

1

Сирија

1

1

Пакистан

1

1

Нигерија

1

1

УКУПНО

5

2

7

About Post Author

Sandra Iršević

Borkinja za zdravu životnu sredinu, ljudska prava, rodnu ravnopravnost. Feminizam shvatam kao borbu za ostvaranje osnovnih ljudskih prava muškaraca i žena i u skladu sa time se i ponašam.
Happy
Happy
0 %
Sad
Sad
0 %
Excited
Excited
0 %
Sleepy
Sleepy
0 %
Angry
Angry
0 %
Surprise
Surprise
0 %