Ekologija

Manifest o zaštiti pčela

0 0
Read Time:11 Minute, 19 Second

„Nestanu li pčele sa planete Zemlje, čoveku kao vrsti ostaje još oko 4 godine života“, rekao je jedan od najvećih umova u svetu Albert Ajnštajn.

Portal ecofeminizam je u nekoliko navrata pisao o problemu nestanka pčela, ali i njihovog trovanja.

Sučeni ovim problemom, a u želji da skrenu pažnju javnosti Udruženje „Sačuvajmo pčele“ izradilo manifest u šest tačaka sa zahtevima koji je upućen nadležnima  sa željom da se što pre reši problem masovnog trovanja pčela. Iz Udruženja navode da Srbija ima jedan od naboljih zakona u oblasti zaštite bilja, ali samo u teoriji.

Pčele i drugi oprašivači od ključnog su značaja za globalni lanac ishrane.
Foto: pixabay

U nastavku teksta donosimo MANIFEST:

Na osnovu člana 112 stav 1 tačka 2 Zakona o udruženjima (Sl.glasnik RS.br. 51/2009).Upravni odbor Udruženja „Sačuvajmo pčele“ iz Jagodine, jednoglasno u skladu sa statutom Udruženja ,proglašava i  objavljuje dana 21.08.2018.godine

MANIFEST

Višegodišnji problem trovanja pčela pesticidima , koji raste zabrinjava celokupnu pčelarsku populaciju ali i širu javnost zabrinutu opasnošću korišćenja krijumčarenih pesticida i njegovu dostupnost na crnom tržištu. Ovim manifestom u nekoliko tačaka MOLIMO I TRAŽIMO od nadležnih institucija vlasti i to: Ministarstva poljoprivrede RS, Minisrtarstva zaštite životne sredine RS, Ministarstva Policije RS, Ministarstva Finansija RS i Ministarstva pravosuđa RS. Posebno tražimo da se Vlada RS sa Premijerom Anom Brnabić uključi u proihvatanju naših zahteva, kao i u njihovom pravnom oblikovanju i zakonskom prihvatanju.

Tražimo da se:

1.MASOVNO TROVANJE PČELA tretira kao EKOLOŠKI KRIMINAL

Obrazloženje:

Masovno trovanje pčela samo po sebi predstavlja čin ekološkog kriminala.Njegovo šire značenje definisano je navodima da on predstavlja  SVAKI AKT izvršen sa namerom da se nanese šteta ili potencijalom da se ošteti životna sredina i/ili biološki svet, a u cilju da se na taj način pribavi poslovna ili lična korist pojedinaca ili preduzeća. Akcenat je na NAMERNOM ugrožavanju ili oštećenju životne sredine, dakle svesnom i voljnom činu koji poslovne i lične interese (pojedinačne interese) pretpostavlja opštem društvenom interesu koji se ogleda u zdravom prirodnom okruženju (trovanje najvažnijeg oprašivača(medonosne pčele) koji nema alternativu, kupoprodaja krijumčarenih  opasnih materija za zaštitu bilja kao i njegova upotreba u tretmanu semena i bilja, zagađenje zemljišta i vode i prouzrokovanje direktnog štetnog uticaja na ljudsko zdravlje). Prethodno navedeno je suprotno svakoj ekološko pravnoj normi i osnovano se može procesuirati. Medonosna pčela kao oprašivač treba da pripada postojanju pravno normiranih pravila odnosa pojedinaca prema njoj u oblasti životne sredine, koja su opšte obaveznog karaktera, unapred određena i za čije kršenje je propisana sankcija. Mi tražimo ovakav pristup problemu trovanja pčela, kao posledicu shvatanja da se zaštita životne sredine pre svega ostvari kroz zakonski sistem preventivnih i zakonski propisanim represivnim merama u oblasti upravnog, građanskog, trgovačkog i finansijskog prava koje će u najvećoj meri sprovoditi MUP RS i ostali nadležni inspekcijski organi.

KRIVIČNOPRAVNA zaštita masovnog trovanja  medonosnih pčela pesticidima, kao važne karike za očuvanje ekosistema i zdrave životne sredine je jedina i nužna opcija.Ona će za sve  nas biti krajnja ali i veoma efikasna opcija.

2.DA SE ILEGALNI TRETMAN SEMENA, ZABRANJENIM, KRIJUMČARENIM SREDSTVIMA TRETIRA KAO KRIVIČNO DELO

Obrazloženje:

Višegodišnje iskustvo sa problemom masovnog trovanja pčela (uljana repica, cuncokret, kukuruz) ukazuje da otkrivanje i dokazivanje kupoprodaju i upotrebu falsifikovanih i krijumčarenih sredstava za zaštitu bilja kao vid vid ekološkog kriminala zahteva veliku stručnost policijskih i pravosudnih organa, tako da je često izostajao efikasan kontrolni mehanizam kada je ovaj oblik kriminaliteta u pitanju.

*Činjenicom da se ilegalnim unosom opasnih sredstava (krijumčarenjem) vrši krivično delo kao i njihova distribucija opisane u Krivičnom zakonu RS član 236 tačka 1 i 2

*Njihovom upotrebom se čine krivična dela protiv životne sredine član 260 tačka 1, 2 i posebno tačka 3. ovog dela Krivičnog zakonika republike Srbije koji glasi:

„Ako je usled dela iz stava 1 ovog člana došlo do uništenja ili oštećenja životinjskog ili biljnog sveta velikih  razmera, ili do zagađenja životne sredine, u toj meri da su za njegovo otklanjanje potrebni duže vreme ili veliki troškovi, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne  do osam godina i novčanom kaznom.

U ovoj tački 3 člana 260 KZ, su prepoznatljivi upravo svi detalji koji se dešavaju prilikom masovnog trovanja pčela.

*Istaknuto članom 266 KZ RS ,Unošenje opasnih materija u Srbiju i nedozvoljeno prerađivanje, odlaganje i skladištenje opasnih materija

U tački 1 treba dodati I ILEGALNI TRETMAN SEMENA INDUSTRIJSKIH I DRUGIH BILJAKA, kao i tački 3 ovog člana zakona.

Ako neko krijumčari pesticide, organizuje mrežu kupoprodaje i kao krajnju radnju tretira samovoljno seme biljaka, prekršio je sva tri člana krivičnog zakona po navedenim tačkama. Samovoljni tretman semena se u tom slučaju ne može smatrati PREKRŠAJEM jer se pre same radnje samovoljnog tretmana semena krše nekoliko člana krivičnog zakona sa posebnim naglaskom da se time pre svega UGROŽAVA ZDRAVLJE LJUDI!

3. DA, MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA REPUBLIKE SRBIJE oformi poseban sektor SPECIJALIZOVAN za EKOLOŠKI KRIMINAL

Obrazloženje:

Kriminalitet je neprestano u procesu „adaptacije“ u smislu modifikacija postojećih i nastanka novih pojavnih oblika.Jedan od savremenih pojavnih oblika kriminaliteta je krijumčarenje opasnih materija u koje spadaju i pesticidi koji su neretko falsiifikovani ili sumnjivih proizvođača sa dalekog istoka.Ekološki kriminal multiplicira, te tako po našem predlogu i tretman semena industrijskih biljaka upravo ovakvim sredstvima spada u razvijeniji deo Ekološkog kriminala na našoj teritoriji, kojim se godinama izazivaju masovna trovanja medonosnih pčela.Pored navedenog posebno značajnu problematiku, a u vezi sa životnom sredinom je otpad čije prikupljanje, transport, obrada i odlaganje su jedna od prioritetnih važnosti za čovečanstvo. Nama je potreban direktan kontakt sa konkretnim zaposlenim u MUP-u RS na ovoj problematici, kako bi sa terena direktno elektronskom poštom ili pozivom na na određen broj telefona  prijavljivali krijumčare i druge oblike kupoprodaje opasnih materija. Takođe ukoliko bi se desilo masovno trovanje pčela , zaduženi iz sektora Ekološkog kriminala bi vrsili istragu po službenoj dužnosti protiv NN lica dok se ne utvrdi stvarni počinioc tog kriminalnog dela po više članova krivičnog zakona Srbije.

4. DA, MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE OBEZBEDI „UPRAVI ZA ZAŠTITU BILJA“ FINANSIJSKA SREDSTVA IZ BUDZETA, KOJIM BI SE PLAĆALE LABORATORIJSKE ANALIZE UZORKOVANIH BILJA IZ PREVENTIVNIH AKCIJA PROVERA BILJAKA NA KOJE SE SUMNJA DA IM JE SEME TRETIRANO ZABRANJENIM NEONIKOTINOIDIMA, A KOJE BI SARADNJOM ZAJEDNO ORGANIZOVALI.

Obrazloženje:

U cilju sporečavanja masovnog trovanja pčela i otkrivanja kriminalnih radnji kupoprodaje nelegalnih sredstava za zaštitu bilja, kao i upotrebu tih sredstava, ove godine smo u maju osmislili akciju u saradnji sa Fitosanitarnom inspekcijom,Udruženjem pčelara iz Kikinde i udruženjem pčelara iz Kovina. Planirano je da se sa teritorije opštine Kovin i Kikinda u ataru nasumično uz prisustvo inspektora fitosanitarne inspekcije i po službenoj dužnosti sa po dve parcele uzmu uzorci biljaka (suncokreta) i pošalju na anlizu  akreditovanoj laboratoriji za tu vrstu analize. Plan je bio da se analize rade na prisustvo neonikotinoida „Imidakloprida u biljci“. Tretman semena Imidaklopridom  hemijskim jedinjenjem koje je zabranjeno za tretiranje semena i koje je po svetskim studijama i po izveštaju Evropske agencije za bezbednost hrane (EFSA) veoma štetno za ljudsko zdravlje. Takođe je dokazano da je Imidakloprid veoma poguban po medonosne pčele i da je proglašen najozloglasenijim po tom pitanju.Cena laboratorijske analize na prisustvo Imidakloprida u uzorcima biljaka je bila 7000, oo dinara po uzorku.Ukupno nam je bilo potrebno 28000,oo dinara koje nismo imalii da je planirana akcija upravo zbog nedostatka 28000 dinara OTKAZANA.Mi znamo da u budzetu Uprave za zaštitu  bilja nema namenskih sredstava za takve PREVENTIVNE akcije , ali verujte one bi bile efektne.Ne samo da bi spasili milione pčelinjih jedinki i čitave pčelinjake već bi takva akcija bila prvi veliki korak u razotkrivanju mreže kuporpodaje ilegalnih sredstava za zaštitu bilja. Mi imamo informacije sa terena i znamo donekle koje su parcele bile tretirane Imidaklopridom, ali ovaj vid preventive bi trebao da se odnosi i na zasade sa uljanom repicom i kukuruzom.

 

5.TRAŽIMO IZMENU I DOPUNU ZAKONA O SREDSTVIMA ZA ZAŠTITU BILJA ČLAN 45

Obrazloženje:

Predlažemo dopunu zakona o sredstvima za zaštitu bilja i to u članu 45 (Zabrana primene sredstava za zaštitu bilja ).Naš predlog ima za cilj da spreči dalje  evemtualne nepoznanice i korišćenja termina „pčele su stradale u preletu preko tretiranih parcela“.Pojava biljnih vaši na pojedinim kulturama može biti uobičajena pojava, ali postoje i biljne kulture koje veoma retko dožive napad biljnih vaši, ali nisu imune na njih, te biljne kulture pčele ne posećuju osim u slučaju da su napadnute biljnim vašima. U 2016 godini u Prokuplju imali smo pojavu biljnih vaši na zasadima pšenice, pa je u danu prskanja insekticidom stradalo 600 pčelinjih društava.Godinu dana ranije 2015 godine to se takođe dogodilo u Prijepolju. Sva takva trovanja su okarakterisana da su pčele stradale iz preleta preko tih parcela,.ali nije tako….2016 godine smo u selu Vizić na Fruškoj gori sprečili uz pomoć Fitosanitarne inspekcije, potencijalno trovanje 5000 pčelinjih društava doveženih na pašu lipe. U blizini je bio veliki voćnjak sa kruškom, biljne vaši su napale plod kruške i voćar je u po bela dana hteo insekticidom da prska stetočinu. Da je tako nešto uradio sva pčelinja društva u blizini bi stradala.  Izlučevine biljnih vaši imaju sladak karater i pomešane sa rosom daju rastvor koji je sladak i sličan nektaru.Veoma privlači pčele i one ga rado  prikupljaju, a takav proizvod se naziva „Medljika“ i spada u veoma tražene proizvode od pčela. Bezbroj je loših primera stradanja pčela od insekticida prilikom prskanja biljnih vaši. Potrebno je da se zakonskim okvirom, tretmanom biljnih vaši obezbede uslovi za mogućnost spašavanja pčela privučene medljikom. Predlažemo da u članu 45 bude pridodato da se tretman insekticidom protiv biljnih vaši na svim kulturama VRŠI u VEČERNJIM SATIMA (od 20h), da pčelari u okruženju moraju biti obavešteni o danu tretiranja, pritom da se koristi sredstvo(insekticid) koji deluje kontaktno i čije je vreme razgradnje kratko.

 

6.ZABRANITI U POTPUNOSTI UPOTREBU PREPARATA

MOSLINK 0.8ULV“  KOJIM SE VRŠI TRETMAN SUZBIJANJA ODRASLIH KOMARACA IZ VAZDUHA.POTPUNO ZABRANITI TRETMAN KOMARACA IZ VAZDUHA U GODIŠNJEM PERIODU OD 01.05 DO 20.05 I OD 01.07 DO 20.07 U GODINI.

OGRANIČITI LOKALNIM SAMOUPRAVAMA BROJ TRETMANA IZ VAZDUHA ODRASLIH KOMARACA NA 2 TRETMANA PO SEZONI I PREPORUČIVATI KORIŠĆENJE USLUGA TRETMANA SA ZEMLJE  ATOMIZERIMA KAKO BI SE DO 2020 TRETMAN IZ VAZDUHA POTPUNO ZABRANIO.

Obrazloženje:

Moslink 0.8ULV preparat koji se proizvodi na dalekom jugoistoku i preko države Moldavije stiže u našu zemlju.Iz izveštaja Europola i Evropske kancelarije za suzbijanje prevara OLAF ,to je i jedna od glavnih ruta za krijumčarenje opasnih sredstava i falsifikovanih pesticida. Preparat MOSLINK je u Evropskim zemljamam zabranjen još 2012 godine  i proglašen je za sredstvo koje je izuzetno loše utiče na ljudsko zdravlje.

Takođe tražimo od nadležnih institucija da se potpuno zabrane tretmani odraslih komaraca iz vazduha u navedenim periodima jer su u tom periodu cvetanja biljaka koje su pčelarima dve glavne paše (Bagrem i Suncokret). Tretmanom komaraca iz vazduha stradaju pčele izletnice koje su i najvažnije pčelinjoj zajednici i pčelaru.Ova sredstva i način tretmana  negativno-pogubno utiču na celokupnu životnu sredinu i biodiverzitet. Tražimo da nadležni naprave plan i program  učestalijeg tretmana zaprašivanja komaraca sa zemlje, da se lokalnim samoupravama predloži organizovanje ekipa ljudi koji će sa atomizerima obilaziti priobalja i terene gde su stecišta i larve komaraca . Pored izbegavanja plaćanja skupih (milionskih) i štetnih tretmana iz vazduha, predloženi vid tretmana komaraca sa zemlje će uposliti mnogo ljudi kojima je posao preko potreban.

MOLIMO VAS DA IMATE BEZGRANIČNO RAZUMEVANJE PO SVIM TAČKAMA MANIFESTA I DA GA SA RAZUMEVANJEM USVOJITE I PRAVNO UOKVIRITE.

2018 GODINA ĆE BITI UPAMĆENA KAO GODINA MASOVNOG TROVANJA PČELA ZABRANJENIM SREDSTVIMA I KAO GODINA U KOJOJ NIJEDAN  PČELAR  NIJE PRIJAVIO TROVANJE NADLEŽNIM INSPEKCIJAMA.

TO JE JASAN POKAZATELJ DA PROTOKOLNO NEŠTO NE FUNKCIONIŠE I DA TREBA MENJATI I UNAPREĐIVATI…

EKOLOŠKI KRIMINAL I MASOVNO TROVANJE PČELA JE UZELO MAHA I POSLEDNJI JE TRENUTAK DA ZAJEDNO MI KAO AKTIVISTI NAŠE ORGANIZACIJE I VI KAO PRIPADNICI NADLEŽNIH INSTITUCIJA KRENEMO U OBRAČUN SA SVIM EKO KRIMINALCIMA.

21.08.2018.godina

UG SAČUVAJMO PČELE

Dejan Marković, predsednik Udruženja

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije u 2017 godini registrovano je 849 hiljada pčelinjih zajednica, sa ukupnom proizvodnjom meda od 7014 tona. Foto: pixabay

 

Fenomen nestajanja pčela

Pre još 11 godina počelo je primetno trovanje pčela pesticidima. Svake godine stradaju pčele, a zbog manjkavosti zakonske regalative ekonomska šteta je nenaplativa, a šteta po prirodu ne može da se nadoknadi.

Ova godina če biti upamćena godina stradanja pčela na industrijskim biljkama (uljana repica, suncokret) niko od pčelara  gubitke nije prijavljivao nadležnim inspekcijama, navodi se u saopštenju Udruženja.Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije u 2017 godini registrovano je 849 hiljada pčelinjih zajednica, sa ukupnom proizvodnjom meda od 7014 tona.

Iako je 2015. godine nakon velikog trovanja pčela u Vojvodini doneta odluka da se sporni neonikotinoidi kojima se tretira seme industrijskih biljaka zabrane i našoj zemlji, mi očigledno nismo bili svesni, a ni pripremljeni za ono što će uslediti i o čemu smo trebali unapred da razmišljamo i preventivno delujemo protiv takve pojave. Ta zabrana je otvorila širom vrata krijumčarima takvih sredstava, pa se sada na našem crnom tržištu nalaze opasne materije ili pesticidi koji su proizvedeni na dalekom istoku, Turskoj i Ukrajini. Među tim krijumčarenim sredstvima je ogroman broj i falsifikata. Mi kao udruženje ukazujemo da je njihovo korišćenje pre svega štetno po ljudsko zdravlje i da to potvrđuju studije i izveštaji Evropske agencije za bezbednost hrane (EFSA), kao i Evropska kancelarija za borbu protiv prevara (OLAF) , a takvi proizvodi jesu prevara i najčistiji oblik kriminaliteta koji je uzeo maha i naziva se ekološki kriminal!. Mi jesmo pčelarska velelesila po broju košnica po glavi stanovnika”, piše u saopštenju Uduženja „Sačuvajmo pčele“.

 

 

About Post Author

Sandra Iršević

Borkinja za zdravu životnu sredinu, ljudska prava, rodnu ravnopravnost. Feminizam shvatam kao borbu za ostvaranje osnovnih ljudskih prava muškaraca i žena i u skladu sa time se i ponašam.
Happy
Happy
0 %
Sad
Sad
0 %
Excited
Excited
0 %
Sleepy
Sleepy
0 %
Angry
Angry
0 %
Surprise
Surprise
0 %