Zajedno za očuvanje ptičjeg raja

Udruženim snagama državne institucije i udruženja građana rade na očuvanju „Labudovog okna“, piše portal pticesrbije.rs.

Na samo 75 km od Beograda, na mestu gde se susreću voda i pesak, nalazi se prostrano plavno područje i mozaik najraznolikijih staništa izuzetne lepote i velike važnosti za živi svet – „Labudovo okno“.

Labudovo okno je značajno utočište ptica močvarica, gnezdilište globalno ugroženih, hranilište brojnih retkih i zaštićenih vrsta i najjača selidbena stanica za ptice vodenih staništa u Srbiji i kao takvo je prioritetno za zaštitu“, naglašava Milan Ružić iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, i dodaje: „Najčešći oblici ugrožavanja prirode su zagađenje, prekomerni ribolov, divlja gradnja, a naročito nezakonit lov ptica”.

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i fondacija „EuroNatur“ iz Nemačke nastoje da kroz projekat „Unapređenje zaštite međunarodno značajnog područja za ptice Labudovo okno“ izrade predlog Plana upravljanja za pomenuto područje.

Labudovo okno je u međunarodnim okvirima prepoznato kao začajno područje za ptice (IBA), značajno područje za biljke (IPA) i dnevne leptire (PBA), a od 2006. i međunarodno značajno vlažno stanište po Ramsarskoj konvenciji. – See more at: http://pticesrbije.rs/2017/05/08/zajedno-za-ocuvanje-pticjeg-raja/#sthash.2TTbWkj1.dpuf
Foto: http://pticesrbije.rs/2017/05/08/zajedno-za-ocuvanje-pticjeg-raja/

Izrada predloga Plana upravljanja za „Labudovo okno“, ujedinila je najvažnije državne i građanske institucije, među kojima su Javno preduzeće „Vojvodinašume”, Zavod za zaštitu prirode Srbije, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i druge organizacije, fakulteti, udruženja i pojedinci”, ističe koordinatorka Ana Vuletić i dodaje: „Želimo da unapredimo zaštitu ovog područja značajnog ne samo za prirodu, već i za ljude, čija istorija na ovim prostorima datira još iz perioda Bronzanog doba. Uz očuvanu prirodu i zalaganje lokalnih zajednica, Labudovo okno bi moglo da postane vodeći centar ekoturizma u Srbiji”.

Labudovo okno“ kakvo danas poznajemo nastalo je nakon izgradnje hidrocentrale „Đerdap 1“. Ovaj deo toka Dunava obuhvata pojas uz Deliblatsku peščaru i ostrvo Žilava, Dubovački rit, Zavojsku adu, ostrvo Čibuklija, Stevanove ravnice, ušće Nere i Zatonjski rit.

 

izvor: http://pticesrbije.rs/2017/05/08/zajedno-za-ocuvanje-pticjeg-raja/